Hamdija Salihbegović i Nedžad Merdžanović: Šta zapravo znači stvarati muziku za pozorišne predstave?

Predstava Gospodin jastuk u koprodukciji sarajevskog Pozorišta mladih i Internacionalnog teatarskog festivala MESS, u četvrtak 26. februara u 20 sati, zvanično će zaključiti februarski repertoar Scene MESS. Predstava mladog reditelja Luce Cortina govori o piscu Katurijanu koji u imaginarnoj totalitarnoj državi biva uhapšen zbog zapanjujuće sličnosti svojih "horor bajki" s bizarnim i stvarnim ubistvima djece. 

Februarski repertoar Scene MESS u znaku je autorske muzike, a nju su u predstavi Gospodin jastuk kreirali su Hamdija Salihbegović i Nedžad Merdžanović.  

Kolika je zapravo uloga muzike u procesu kreiranja pozorišne predstave, otkriće nam upravo Salihbegović i Merdžanović.

"Bilo da je riječ o autorskoj muzici rađenoj namjenski ili izboru muzike za određenu predstavu, mislim da je važnost njene uloge neupitna. Po meni muzika dodatno oživljava određene scene i može da pojača, te kreira emotivni prostor za gledaoca. Također njena funkcija u predstavi je da nas uvodi, nagovještava, često nekim motivom prati određeni karakter, oblikuje atmosferu, itd", vjeruje Salihbegović.

Merdžanović vjeruje da je muzika kao i svi segmenti u produkciji jedne pozorišne predstave veoma bitna. 

"Ona doprinosi ukupnom dojmu i sugestivno pojačava određene situacije, bilo u pozitivnom ili negativnom kontekstu. Kvalitetnim odabirom muzike pozorišna predstava je svakako izvodljiva, međutim prednost autorske muzike je u toliko veća što se namjenski radi za određeno djelo. Ako bih mogao povući paralelu onda je to isto kao kad odijelo šijete kod krojača...ono će vam sigurno besprijekorno stajati", kaže on.

A koliki je izazov bio raditi na predstavi Gospodin jastuk?

Za Hamdiju je rad na svakoj novoj predstavi izazov sam po sebi, jer nema gotovih rješenja. Upravo ta neizvjesnost na njega ima gotovo adrenalinsko dejstvo, koje pospješuje kreativni proces, bez obzira da li se radi o predstavi za djecu ili odrasle.

"Svaka predstava (scenario) nosi određenu atmosferu, i to bi ustvari bio najveći izazov... ne ugroziti suštinu, već joj dati krila i pomoći da pravilno i pravovremeno akcentira određene emocije. Saradnja sa režiserom predstave Gospodin Jastuk gosp. Cortina je bila veoma jednostavna i plodna. Kad smo završili pripremni dio i početnu fazu sa osnovnim elementima predstave, ostao je lakši dio posla, a to je prenijeti dogovoreno u melodiju, ritmove i na kraju cjelokupni ambijent. 

Na samom kraju ta predstava je dobila i dvije nagrade u Permu pa vjerujemo da smo i mi dali mali doprinos tome", tvrdi Nedžad. 

Muzika u pozorišnoj predstavi bi se mogla opisati kao prevozno sredstvo za emocije s vratima na obje strane.

"Po meni njena uloga nije samo da pojačava, već i da nas odvede na neko mjesto nekada toliko vješto da čak možemo osjetiti i miris tog prizora. Nerijetko je doživljavam svjesno, jer za mene je ona opipljiva i stvarna koliko i glumci na sceni, iako kažu da je najbolja muzika koja se 'ne čuje'.

U kontekstu kompletnog zvuka jedne predstave, muziku doživljavam kao svojevrsni trademark, ili nit koja povezuje sve elemente", govori Merdžanović.

On u realizaciju komponovanja ulazi s puno redateljskih indikacija, bez obzira na ličnu percepciju predstave kao cjeline ili nekog njenog dijela. 

"Mislim da upravo ta sinergija daje najbolje rezultate, jer mi pomaže pri fokusu, ali i otvara širi prostor za kreaciju zbog različitosti viđenja. Kada je to definirano, obično krenem od neke spontane muzičke teme ili izborom instrumenta koji dočarava atmosferu scene, a ponekad taj instrument ima funkciju da prati određeni lik oslikavajući mu karakter.

Na prvom mjestu su razgovori i zabilješke s rediteljem. Nakon toga obično se pojavim na prvim probama da osjetim taj prvi puls kod glumaca i da registrujem njihove prve reakcije na situacije iz teksta. Dalje po potrebi, u različitim fazama rada na predstavi, posjećujem scenu prateći razvoj situacije i rediteljska rješenja", pojašnjava on.

No, da li ima razlike između dizajna zvuka i komponovanja muzike u pozorištu?

"Muzika ne mora biti nešto što je isključivo proizvedeno pomoću muzičkog instrumenta. Dizajn zvuka može da preraste u muziku na isti način kao kada kažemo za nekog DJ-a da je svirao sinoć. Želim reći da od pratećih, stilskih, zvukova može nastati kompozicija. Mikseta, za kojom sjedi majstor tona u toku predstave je svojevrsni instrument. Tanka je tu linija razgraničenja. Možete li ukratko ispričati put koji muzika pređe od vas do publike? Ko sve učestvuje u tom procesu?

To je prije svega put suradnje prvenstveno s rediteljem, zatim glumcima, dramaturgom, ako je potrebno... Onda istraživanje, bez kojeg bi bilo teško napraviti dobru/funkcionalnu muziku, kreacija kao najuzbudljiviji segment i realizacija koja će sve to uobličiti u cjelinu", zaključuje Nedžad Merdžanović.

Za kraj, poslušajte pjesmu Nama je dobro - Nakaze, koju su za predstavu Nakaze radili naši sagovornici.