Fazlagić: Bošnjaci u Trebinju su zaboravljeni od strane svojih vođa

Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 2013. godine, u Trebinju živi 975 Bošnjaka, što je za četiri hiljade manje u odnosu na popis iz 1991. godine. Od 975, oko stotinu živi u Trebinju, dok je najveći broj Trebinjaca izbjegao u inostranstvo za vrijeme agresije na našu zemlju i nakon nje.

Razgovarao: Omer Kavazović

Danas, u Trebinju ima samo četvero djece bošnjačke nacionalnosti koja su upisana u škole, a mladih nema. Situacija iako nije bajna, Bošnjaci nastavljaju da žive u Trebinju.

„Džemat se sastoji najviše od starih ljudi. Od 25 ljudi, 15 ih je na stolicama, što znači da su u poodmaklim godinama. Slijedom godina, džemat, a i Bošnjaci ovdje će biti u upitnoj situaciji kada se radi o opstanku. Šta će biti, vidjet ćemo“, kazao je za Radiosarajevo.ba glavni imam Medžlisa IZ Trebinje, Sadik ef. Fazlagić.

Zaboravljeni od političkih vođa

Radno sposobni većinom rade u lokalnim fabrikama ili tržnim centrima, ali se radi o desetak građana, dok najveći broj ljudi upravo čine  ljudi iz dijaspore koji dolaze preko ljeta, ali nemaju namjeru da se vrate permanentno, kao ni njihova djeca koja žive van granica domovine.

„Najveći razlog svakako je nemogućnost pronalaska posla. I kada ga nađu, onda je to nedovoljno plaćeno. Naših ljudi nema ni u općinskoj vlasti, ali je razlog toga je to što nas je malo. Imate jednog sudiju u sudu i on dolazi iz Mostara, kao i jednog doktora, i to je sve“, kazao nam je Fazlagić.

Skromnost brojnosti Bošnjaka u Trebinju svjedoči i podatak da od deset džamija koje su u posjedu Medžlisa, samo se koriste dvije, i to one gradske.

„Osam džamija raspoređeno je oko Trebinja, a mi se svi najviše okupljamo u ove dvije, jer se najveći broj Bošnjaka koncetrirao upravo u ovaj dio grada. Za vrijeme trajanja mjeseca ramazana smo mukabele učili u sultan Ahmedovoj džamiji, a druge aktivnosti imali smo u Osman-pašinoj džamiji“, priča nam Fazlagić.

Bošnjaci ovog kraja s pravom se osjećaju zaboravljenim od strane svojih političkih vođa.

„Ne sjećam se kada je jedan bošnjački politički lider iz Sarajeva posjetio Trebinje. Posljednji put bošnjački političar posjetio je Trebinje pred izbore 2018. godine u toku kampanje i to je bio Ramiz Salkić. Apsolutno smo zaboravljeni od strane Sarajeva, valjda zato što nas nema puno“, ustvrdio je za Radiosarajevo.ba imam Fazlagić.

S druge strane, pomoć i briga Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je nešto bolja.

„Ona jeste nešto bolja, mada može i bolje. Veliku podršku imamo od muftije mostarskog Salema ef. Dedovića, koji ovdje dolazi svaki mjesec, za ramazan smo imali posjetu delegacije iz kabineta reisul-uleme“, veli nam Fazlagić, dodavši da je posljednja posjeta poglavara Islamske zajednice u BiH bila prije tri godine.

„Rijaset podržava naše projekte, naše aktivnosti i inicijative, mada mislimo da to može još bolje“, kazao nam je Fazlagić.

Odnos Srba i Bošnjaka

U jeku nedavnih dešavanja na prostoru manjeg bh. entiteta RS i napada na imovinu muslimana i džamije, upitali smo imama Fazlagića kakav je odnos većinskog srpskog stanovništva prema muslimanima Bošnjacima u ovom gradu.

„Za razliku od Bijeljine, Zvornika i Banje Luke gdje smo imali te primjere, Trebinje je mirno. Posljednji put imali smo napad vandala prije dvije godine kada je polupana abdesthana i prozori, a na zgradi Medžlisa iscrtan natpis sa četiri slova s“, kazao nam je Fazlagić.

Razbijeno staklo na Osman-pašinoj džamiji u Trebinju

Odnos lokalnih vlasti prema Medžlisu ocijenio je kao dobrim.

„Oni podržavaju naše projekte i sa njima nemamo problema. Mi im ne predstavljamo problem, ni oni nama“, istakao je Fazlagić.

Međukonfesionalna saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom odnosno eparhijom zahumsko-hercegovačkom je na zavidnom nivou.

„Nas svake sedmice posjeti Dražen Tupanjanin,  naš kolega iz SPC. Obojica smo u Međureligijskom vijeću, tako da ima dosta zajedničkih projekata na kojima ove dvije zajednice rade“, rekao je za Radiosarajevo.ba Fazlagić.

Samoodrživost zajednice

Medžlis Islamske zajednice Trebinje zahvaljujući donacijama iz inostranstva Trebinjaca, ali i inkluzijom lokalne vlasti, IZ u BiH te međunarodnih institucija, uspijeva da se održi.

Medžlis je svjetli primjer iskorištavanja vakufskog prostora, a od jedne kuće su napravili apartmane odnosno vilu Kamo u kojoj sobe iznajmljuju turisti iz svih dijelova Balkana.

„Nama u taj apartman dolaze ljudi iz Srbije, Hrvatske, Bugarske, niko nikada ne bi rekao da je taj apartman vlasništvo Islamske zajednice. Ulazimo u kupovinu još jednog objekta kojeg ćemo isto tako prenamijeniti u apartmane. Na taj način se finansiramo i to je naš uspjeh, da smo samoodrživi iako smo daleko od očiju vlasti u Sarajevu“, kazao nam je Fazlagić.