Farida Shaheed: Bez kulture nema ljudskog digniteta

"S obzirom na prirodna i kulturna bogatstva koja imate, u ovoj bi zemlji turizam mogao biti jedna od glavnih industrija. Ali da bi se to realiziralo, različiti nivoi vlasti moraju zajedno sjesti i dogovoriti jednu strategiju i jedan brend, a to je Bosna i Hercegovina. To je veliki izazov!". Tako glasi jedan od mnogih zaključaka dvanaestodnevne posjete Bosni i Hercegovini Faride Shaheed, specijalne izvjestiteljice UN za područje kulturnih prava. 

Boravak gospođe Shaheed Bosni i Hercegovini izazvao je veliko zanimanje među kulutrnim radnicima, a susreti sa mnogima od njih bili su dio pretrpane agende izvjestiteljice, koja je, sudeći po onome što smo čuli, u BiH uradila velik posao. 

Precizno je detektirala sve uzročno-posljedične veze koje su u oblastima kulture, sporta, obrazovanja i nauke, umjesto el dorada - za šta postoje realni potencijali,  od Bosne i Hercegovine stvorili zemlju agonije. Nalazi njene posjete bit će objedinjeni u opsežnom izvještaju o stanju kulturnih prava u BiH, koji će izvjestiteljica podnijeti Vijeću za ljudska prava UN, u martu 2014. 

Od zatovrenog Zemaljskog muzeja i institucija kulture kojih se država odriče, preko umjetno nametnutih kulturnih, a pogotovo jezičkih razlika kako bi se argumentirale etničke podjele, pa sve do grube segregacije u sistemu školovanja, okrunjene fenomenom dviju škola pod jednim krovom - sve su to velike prepreke za bolju budućnost naše zemlje, o čemu će svjedočiti izvještaj.   

Razgovor za portal Radiosarajevo.ba, specijalna izvjestiteljica UN-a obavila je na kraju posjete, sumirajući pozitivna i negativna iskustva koja nosi iz naše zemlje. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarjaevo.ba: Zašto je toliko važno da se svim ljudima omogući pristup kulturi? 

Shaheed: Po meni, za ljudskost je potreban identitet, te stoga, da biste bili ljudsko biće morate imati kulturu. Tamo gdje nema kulturnih prava, nema ni ljudskosti ni ljudskog digniteta. Identitet nije jedan, u svakom pojedincu on je višestruk, akreativnost koja iz toga proizilazi je ono što nam daje budućnost kao ljudskim bićima. Zato kažem da su kulturna prava preduslov za napredak. 

Svjesna sam da se kulutra često smatra nekim dodatkom, luksuzom, nešto u šta nije nužno investirati, ali na kraju se pokaže da ako nemate kulture - vi nemate ni jakog političkog, ekonomskog i društvenog sistema. 

Radiosarjaevo.ba: Demokratizacija kulture može biti shvaćena i kao put ka populizmu, snižavanje standarda i pojeftinjenje sadržaja. Kako gledate na to? 

Shaheed: Ja ne definiram kulturu sa velikim početnim slovom K. Za mene kultura nije samo ono što nalazite u muzejima, na koncertima. Uvijek govorim kako je kultura mnogo više nego pjesme koje pjevamo, hrana koju jedemo, umjentička djela u kojima uživamo. Kultura je, zapravo, prizma kroz koju vidimo svijet i kroz koju svijet vidi nas. Stoga kulturu vidim kao način postojanja. 

Kulturna prava podrazumijevaju da svi ljudi mogu pristupiti, učestvovati i dati svoj doprinos kulturnom životu, bez straha, restrikcija i diskriminacije, uvažavajući razlike kao bogatstvo i način života. 

Farida Shaheed u razgovoru za naš portal

Veoma je važno postojanje kulture kao neutralne teritorije, u koju se ne trebaju uplitati ni politika, ni religijske zajednice, u kojoj nema etno-nacionalnih pripadnosti. Važno je da ljudi sami određuju svoje identitete, a ne da budu prisiljavani na pripadanje jednom ili drugom. 

Radiosarajevo.ba: Šta je ono dobro što ste primijetili u BiH? 

Shaheed: Ono što me kod vas posebno imoresioniralo je visoki stepen entizijazma, kreativnosti i aktivizma mlade generacije, koja želi jednu novu zajedničku budućnost. Ti glasovi dolaze iz različitih učeničkih i studentskih vijeća i stvarno ih treba podržati, jer su to glasovi budućnosti ove zemlje. Vidjela sam da mladi ljudi  uistinu žele ići naprijed i ne žele pristati na umjetno stvorene razlike i podjele. 

Kao posljedica ratnih godina, u vašoj zemlji danas postoje tendencije ka veoma podijeljenom obrazovnom i kulturnim sistemu, a pritom je kulturno naslijeđe ove, u kulturnom smislu, nevjerovatno bogate zemlje - višestruko. Neko od mojih sugovornika mi je rekao da je riječ multikultura morao naučiti radi stranih novinara, a da je suštinu pojma znao od rođenja jer je to način na koji se ovjde živi.

Postoji puno neformalnih inicijativa ka prevazilaženju razlika i građenju zajedničkih dobara. Ali sada je vrijeme i za formalne inicijative koje bi došle sa zvaničnog nivoa.

Radiosarajevo.ba: Šta nalazite kao najveće probleme u kulturi BiH? 

Shaheed: Zabrinjava me naglašavanje kulturnih razlika, posebno jezičkih, kako bi se opravdale podjele. To je posebno izraženo kroz fenomen dvije škole pod jednim krovom. Tri jezika i dva pisma trebaju biti osmatrati  kao bogatstvo. Jedan mi je učitelj rekao da ono što se može podijeliti jeste školska tabla, a ne škola. Treba omogućiti svoj djeci da pohađaju iste razrede i izražavaju se na različitim jezicima - ali odrastajući zajedno. Kao što sam na početku rekla, kulturna prava znače slobodan pristup cjelokupnom svom naslijeđu, ali i naslijeđu onog drugog, pa je u tom smislu važno da se djeca od najranije dobi susreću sa kulutrnim bogatstvom.

Takođe, zabrinjavajuće je stanje u kojem se nalaze institucije kulture koje prolaze kroz veoma težak period, suočene sa nedostatkom državne skrbi, neizvijesnošću, pa i samim zatvaranjem. Činjenicae da njihovi uposlenici rade na očuvanju kolekcija uprkos tome što mjesecima ne primaju platu, za mene je vrijedna divljenja i pokazuje koliko su ti ljudi posvećeni očuvanju kulturnog nasijeđa.

Radiosarajevo.ba: Pojedini inozemni ekperti koji su pokušali riješiti problem institucija kulture od državnog značaja, predlagali su njihovu raspodjelu po etničkim principima, što je u skladu sa intencijama nekih pripadnika vlasti. Kako komentirate ovakav prijedlog? 

Shaheed: Mislim da nikakve granice ne bi smjele biti osnova za podjele, a kolikogod je moguće, svugdje bi se trebala reflektirati raznovrsnost. Istovremeno, ne mislim da je potrebno da imate državni nivo za neke od institucija koje mogu biti i na nižem nivou. Na primjer, u mnogo država postoje galerije koje su locirane u više gradova, i koje surađuju, razmjenjuju sadržaj. Ali to se, svakako, ne odnosi na Zemaljski muzej, ili neki nacionalni arhiv, nacionalnu knjižnicu, jer takva vrsta institucija mora postojati na državnom nivou i omogućavati svim građanima pristup njihovim sadržajima. Vaših sedam institucija u ovom trenutku najviše treba rješenje pitanja vlasništva i urgentnu podršku.   

Radiosarajevo.ba: Jedan od ključnih problema u našoj zemlji je i nepostojanje ministarstva kulture na državnom nivou. Da li Vam je poznato, postoji li slična situacija u još nekim zemljama članicama UN? 

Shaheed: Hm... Postoje zemlje u kojima je kultura ukomponovana u ministarstvo zajedno sa npr. obrazovanjem i naukom, ili segmentom mladih. Ali ne sjećam se da su igdje kultura i obrazovanje u potpunosti gurnuti na niži nivo, bez ikakvih odgovornosti i kompetencija na državnom nivou. 

Radiosarajevo.ba: Koliko je izvještaj koji ćete podnijetu UN-u obavezujući? Šta, nakon svega, možete savjetovati vlastima Bosne i Hercegovine? 

Shaheed: Ja ću pripremiti što je moguće konkretniji izvještaj, ali ne mogu garantirati da će biti nekih akcija. Ne postoje zakonski mehanizmi da prisilimo vlasti države na nešto. Ali sama činjenica da će biti prezentiran i objavljen, služit će vašim građanima i aktivistima kao podloga za dijalog s vlastima. Kod ovakvih izvještaja postoji nešto što bih nazvala 'vršnjačkim pritiskom' da se preduzmu neke akcije. 

Moj savjet vašim vlastima je da grade na temeljima fantastičnih kulutrnih potencijala koje imate u pogledu naslijeđa, institucija i ljudi. 

Radiosarajevo.ba: Hvala na izdvojenom vremenu