Zenica: Premijerno prikazana predstava "Arapska noć"
Radiosarajevo.ba
Scena iz zvaničnog trailera za Arapsku noć: screenshot
Bosansko narodno pozorište u Zenici je u srijedu 20. oktobra premijerno prikazalo predstavu Arapska noć Rolanda Schimmelpfenniga, koju je režirao Filip Grinvald. U predstavi igraju: Edhem Husić, Anđela Ilić, Siniša Udovičić, Adnan Omerović i Dženana Džanić.
Predstava je rađena u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici i Narodnog pozorišta u Tuzli. Publika u Tuzli će ovu predstavu moći vidjeti 27. oktobra što će ujedno biti i premijera ove predstave u Tuzli.
Nakon Don Kihota, ovo je druga premijera u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica u ovoj sezoni što je za svaku pohvalu, piše portal bhteatar.ba.
"Prvi put imao sam priliku režirati koprodukcijsku predstavu. Radili smo u fenomenalnim okolnostima, u okviru kojih su se umjetnici iz raznih gradova prvi put susreli. "Arapska noć" je najbolji komad jednog od najboljih savremenih njemačkih pisaca", rekao je beogradski režiser Filip Grinvald, prenosi bhteatar.ba.
http://www.youtube.com/watch?v=VfETr5p0EWs
O predstavi na zvaničnom sajtu Bosanskog narodnog pozorišta piše:
Arapska noć koja se desi u ovom komadu nije samo još jedna dražesna fantazija o "preplitanju sna i jave". To je hiljadu prva Šeherezadina noć, koja nas podsjeća na to da je težnja da se dođe do neke definitivne verzije o nama samima samo jedan beznadežan i nemoguć san. I da istina ne leži u jednom, već u mnogo snova.
Tema je simbolična i jaka, nimalo laka za razumijevanje. Ali, da bi se djelo i njegova poruka u potpunosti i na pravi način shvatilo, nije dovoljno samo pročitati ga ili pogledati predstavu. Zahtijeva prethodno informisanje o simbolima koji se tu javljaju – snu, arapskim imenima, Orijentu, problemu imigranata.
Odavno je "drugi", stranac, drugačiji, "primitivan", prestao biti egzotičan. Današnji pristup problemu je sasvim drugačiji, i "drugi" je konstitutivna komponenta naše kulture. Što bi značilo da stranac nije samo onaj koji je iz druge zemlje, drugačiji. On je tu, pored nas, možda u našoj zgradi.
Mjesto dešavanja je jedna višespratnica, u njoj se ljudi skoro i ne poznaju, a to se najbolje vidi kada jedna od dvije junakinje drame, Fatima, ne uspijeva ući u svoju zgradu, jer se ne može sporazumijeti sa ženom od koje traži pomoć preko interfona.
U komadu likovi glasno iskazuju ne samo ono što govore jedni drugima, već i ono što misle, osjećaju, sanjaju, zapažaju oko sebe, pa čak i ono što u datom trenutku rade. Ovo je, po riječima autora, zato što bi publika trebalo da se neprestano pita da li se i s kakvim posljedicama ono što čuje (ne) podudara s onim što vidi. Njihovi unutrašnji monolozi teku simultano i paralelno, dakle, u realnom vremenu.
U predstavi se politička poruka vjerovatno ne vidi eksplicitno. Sve ima svoju simboliku, i ono što vidimo jeste da je svaki lik zarobljen u svom bolu. Na kraju se svako bori protiv svojih poriva i strahova. Lomajer zarobljen je u sopstvenoj pustinji i usamljenosti, Franciska u snu, i u svom identitetu, Karpati u boci alkohola...
Arapska noć simboliše i nešto što dugo, beskrajno traje... Svi junaci su zatočenici ove noći, upleteni u sopstvene navike, u niz istih događaja koji se ponavljaju iz dana u dan. Njihov tok izmjeniće samo jedan pokvareni lift.
radiosarajevo.ba
Predstava je rađena u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici i Narodnog pozorišta u Tuzli. Publika u Tuzli će ovu predstavu moći vidjeti 27. oktobra što će ujedno biti i premijera ove predstave u Tuzli.
Nakon Don Kihota, ovo je druga premijera u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica u ovoj sezoni što je za svaku pohvalu, piše portal bhteatar.ba.
"Prvi put imao sam priliku režirati koprodukcijsku predstavu. Radili smo u fenomenalnim okolnostima, u okviru kojih su se umjetnici iz raznih gradova prvi put susreli. "Arapska noć" je najbolji komad jednog od najboljih savremenih njemačkih pisaca", rekao je beogradski režiser Filip Grinvald, prenosi bhteatar.ba.
http://www.youtube.com/watch?v=VfETr5p0EWs
O predstavi na zvaničnom sajtu Bosanskog narodnog pozorišta piše:
Arapska noć koja se desi u ovom komadu nije samo još jedna dražesna fantazija o "preplitanju sna i jave". To je hiljadu prva Šeherezadina noć, koja nas podsjeća na to da je težnja da se dođe do neke definitivne verzije o nama samima samo jedan beznadežan i nemoguć san. I da istina ne leži u jednom, već u mnogo snova.
Tema je simbolična i jaka, nimalo laka za razumijevanje. Ali, da bi se djelo i njegova poruka u potpunosti i na pravi način shvatilo, nije dovoljno samo pročitati ga ili pogledati predstavu. Zahtijeva prethodno informisanje o simbolima koji se tu javljaju – snu, arapskim imenima, Orijentu, problemu imigranata.
Odavno je "drugi", stranac, drugačiji, "primitivan", prestao biti egzotičan. Današnji pristup problemu je sasvim drugačiji, i "drugi" je konstitutivna komponenta naše kulture. Što bi značilo da stranac nije samo onaj koji je iz druge zemlje, drugačiji. On je tu, pored nas, možda u našoj zgradi.
Mjesto dešavanja je jedna višespratnica, u njoj se ljudi skoro i ne poznaju, a to se najbolje vidi kada jedna od dvije junakinje drame, Fatima, ne uspijeva ući u svoju zgradu, jer se ne može sporazumijeti sa ženom od koje traži pomoć preko interfona.
U komadu likovi glasno iskazuju ne samo ono što govore jedni drugima, već i ono što misle, osjećaju, sanjaju, zapažaju oko sebe, pa čak i ono što u datom trenutku rade. Ovo je, po riječima autora, zato što bi publika trebalo da se neprestano pita da li se i s kakvim posljedicama ono što čuje (ne) podudara s onim što vidi. Njihovi unutrašnji monolozi teku simultano i paralelno, dakle, u realnom vremenu.
U predstavi se politička poruka vjerovatno ne vidi eksplicitno. Sve ima svoju simboliku, i ono što vidimo jeste da je svaki lik zarobljen u svom bolu. Na kraju se svako bori protiv svojih poriva i strahova. Lomajer zarobljen je u sopstvenoj pustinji i usamljenosti, Franciska u snu, i u svom identitetu, Karpati u boci alkohola...
Arapska noć simboliše i nešto što dugo, beskrajno traje... Svi junaci su zatočenici ove noći, upleteni u sopstvene navike, u niz istih događaja koji se ponavljaju iz dana u dan. Njihov tok izmjeniće samo jedan pokvareni lift.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.