Tuzlanska "Malograđanska svadba" u Narodnom pozorištu
Radiosarajevo.ba
Gostovanje Narodnog pozorišta Tuzla održat će se 29. maja u 20:00h.
Narodno pozorište Tuzla ima dugogodišnju tradiciju saradnje sa Narodnim pozorištem Sarajevo, te svake godine gostuju sa po jednom predstavom. Predstava Malograđanska svadba je nastala u koprodukciji sa Sarajevskom zimom, a na festivalu u Jajcu je osvojila 5 nagrada. Predstavu je režirao Jovica Pavić po tekstu Bertolta Brechta.
U predstavi glume: Milenko Iliktarević, Remira Osmanović, Elvira Aljukić, Armin Ćatić, Adnan Omerović, Nermin Omić, Meliha Fakić, Midhat Kušljugić, Elvis Jahić, Besim Tufekčić, Enver Hasić i Siniša Udovičić.
Treba napomenuti i da je ovo jedna od posljednjih predstava za koju je kostime radila Amela Vilić.
Reditelj Pavić je na konferenciji za medije u Sarajevu rekao da je ovo jedan od ranih Brechtovih radova, iz faze narodnih jednočinki te da "nisu napravili dosadnu predstavu koja je zahvalna na jedan živi način. Posmatrajući život oko sebe, a naročito malograđane (...) mi se tome podsmjehujemo, ali upozorenje je sljedeće - iako djeluju bezazleno i naivno, u sekundi može da nastane krvoproliće. Malograđani su, zapravo, vrlo opasni.
Novinarima se obratio i reditelj Sulejman Kupusović, koji je apelirao na prisutne da prisustvuju predstavi "Malograđanska svadba". Kupusović je iskoristio konferenciju za novinare kako bi uputio nekoliko opaski na račun prošlogodišnjeg festivala MESS. Izjavio da se u slučaju tuzlanske predstave radi o predstavi sa trenutno najboljom mogućom produkcijom u državi. Po Kupusoviću, tuzlaci "zbog trgovinskih malverzacija nisu gostovali na MESS-u", već je gostovala Maggielijava predstava istog naslova.
.....
Bertolt Brecht, rođen kao Eugen Berthold Friedrich Brecht (Augsburg, 10. februara 1898. - Istočni Berlin, 14. avgusta 1956.) čuveni je njemački književnik.
Studirao je prirodne znanosti i medicinu u Münchenu, ali se ubrzo posvetio pozorištu. Nakon dolaska nacista na vlast 1933., odlazi u inozemstvo. U emigraciji djeluje protiv nacizma i militarizma i to kao dramaturg, pisac i izdavač. 1948. godine vraća se u istočni Berlin i osniva Berlinski Ansambl. Protestirajući protiv nepravednosti suvremene civilizacije, Brecht je počeo s totalnom, anarhističkom pobunom, da bi kasnije prihvatio marksistički nazor na svijet, kojim je snažno obojena njegova cjelokupna društvena satira.
.....
Malograđanska svadba (1919), je jedan od najizvodjenijih Brehtovih komada. Tekst je precizna vivisekcija malograđanskog duha, sa elementima apsurdne dramaturgije.
Osnovna tema je malograđanstvo kao sistem samouništavanja.
.....
Malograđanski duh je duh koji se kreće i živi u zadanim granicama, zbog te ograničenosti to je siromašni duh. Malograđanin se skriva unutar određenih pravila i normi, slijepo se drži njih i time je oslobođen odgovornosti, konfrontacije sa samim sobom i projeravanja sopstvenih stavova.
Svijet malograđana je svijet bez velikih događanja – to je svijet vegetiranja i bijeg od nepoznatog. Breht u tekstu kritikuje i brak kao formalnu instituciju malograđanskog društva. To je legitimna institucija lažnog morala. Svadba je proslava braka, koja kod Brehta postane ”orgija” izpraznosti. Svatovi jedu, piju, govore, plešu samo da ne bi nastala tišina koja je trenutak ozbiljne opasnosti, upravo zbog toga jer može postati trenutak razmišljanja i ujedno trenutak konfrontacije sa samim sobom.
Samodestrukcija i opšti raspad je svakako posljedica malograđanskog odsustva tišine.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.