Tri slovenska pisca u Sarajevu

U Sarajevu će 7. oktobra, u petak, u art-kinu Kriterion, biti upriličen susret sa slovenskim proznim piscima, Tadejem Golobom, Peterom Rezmanom i Damijanom Šinigojem.

Gostovanje slovenskih autora organiziraju izdvačka kuća Goga, Javna agencija za knjigu Republike Slovenije, mreža Halma i Traduki.

Literarnu veče će moderirati bosanskohercegovački književnik i novinar Ahmed Burić.

Tadej Golob

Rođen je 16. septembra 1967 u Mariboru, a odrastao je u Lenartu, u Slovenskim goricama. Nakon završene srednje, takozvane, društvene škole, odnosno Prve gimnazije u Mariboru, otišao je u JNA, a onda na studij novinarstva u Ljubljani, gdje je u devedesetim obilazio tri godine studija. Nekoliko godina je honorarno radio na TV Sloveniji i to kao novinar sportskog programa, a onda u po različitim revijama i časopisima poput Grand Prixa (automobilizam), Grif (penjanje, alpinizam), Geo (geografsko znanstvena revija) i Playboy, za kojega i danas piše.

Prvu knjigu, putopisnu pripovijest S Everesta,  napisao je 2000. godine, o spustu Dava Karničara s Everesta. Nakon toga je, 2004. objavio biografiju jednog od najboljih slovenačkih košarkaša svih vremena Petera Vilfana, onda 2006. godine knjigu Muške svinje, izbor njegovih kolumni iz Playboya, pa onda 2008. Priču iz prve ruke, biografiju Zorana Predina, i 2009. roman Svinjske nogice.  Ove godine treba izaći pustolovni roman za omladinu nazvan Zlatni zub.

U ranoj mladosti je igrao nogomet  i bio član kadetske ekipe Maribor Branika, a po dolasku u Ljubljanu, sada već davne 1987. godine krenuo je s penjanjem, alpinizmom, kojim se bavi i danas. Obilazi domaće planine, centralne Alpe, Ande i Himalaje, gdje je osvojio dva vrha iznad osam hiljada metara, Daulagiriju (1998.) i Everesta (2000.).

Peter Rezman

Rođen je 1956. Godine u Celju, a živi u Plešivcu, općina Velenje. Godine 1975.  zaposlio se je kao električar u rudniku lignita Velenje, gdje je do godine 1981. radio u jami, a na rudniku do januara 1990., kad je kao političar Stranke Zelenih Slovenije dobio posao u općini Velenje.  Početkom 1996. je zbog bolesti penzionisan.

Od 1980. aktivno radi u literarnom životu. Bio je višegodišnji urednik u literarnom almanahu Htijenja. U periodu od 1985. – 1992. bio je član uređivačkog Savjeta revije Mentor, gdje obnaša istu dužnost od je od 2008. do danas. Krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća počinje objavljivati poeziju. U samizdatu je 1985. Izdao pjesničku zbirku Pjesme iz uglja i zbirku kratke proze Kiril Lajš nije vlasnik krčme Peter Rezmanj. Radio je scenario i asistirao na režiji filma Obisk, a 1991. izašla mu je pjesnička mapa Crno i crno, crveno i crveno, zeleno i zeleno, koju je realizirao sa slikarom Andrejem Krevzlom.  

Bavi se i pisanjem za kazalište: u sezoni 1993/94  je AG Velenje uprizorilo njegov tekst Ogledalce. Od 2005. godine član je projekta Preglej, gdje je njegova drama Kuća doživjela javno izvođenje, a u sezoni 2009/2010  Mestno gledališče Ljubljana u koprodukciji s Glejem izvelo monodramu Skok iz kože. 

Krajem 2010. godine izašao je i prvi roman Pristanak na kukavičje jaje (Litera Maribor) in dramska poezija Ljubljana – Gospa Sveta (Integrali Ljubljana).

Početkom 2011. izlazi i zbirka kratke proze Nujni deleži ozimnice (Neophodne stvari za zimnicu) (Goga Novo mesto), koja je uvrštena u deset najboljih zbirki kratke proze za nagradu Dnevnikova Fabula 2011.

Damijan Šinigoj

Rođen 1964. godine, književnik, prevodilac, scenarista, urednik i publicist. Napisao je dva romana (Vojnike ubijaju, zar ne? i Neispaljeni metak, tri zbirke kratke proze (Očev kutak, Kuplenga i Očev kutak II), preveo je sedam knjiga, a prema njegovim scenarijima snimljeni su filmovi, dokumentarni – Kad pokuca rat i 1991. cjelovečernji  film 1991. Neizstreljeni naboj (Neispaljeni metak).

Roman Neispaljeni metak je prvo veće literarno djelo o ratu u Sloveniji iz 1991., koje se ne bavi hvalospjevima i herojskom slikom o toj danas uglavnom prošloj povijesnoj epizodi, nego se autor potrudio pokazati slojevitu istinu s jakom antiratnom filozofijom. Radi se o kolektivnom romanu koji u prvi plan postavlja rat kao jak i racionalan mehanizam, koji ruši sve pred sobom i koji pojedinca postavlja na probe o kojima prije nisu znali ništa, a o kojoj će zauvijek saznati sve.