'Slikar egzodusa' Safet Zec u Splitu

U Zavodu HAZU, u organizaciji splitske galerije Kula, u četvrtak je otvorena 57. manifestacija Splitsko ljeto, uz izložbu Safeta Zeca, "slikara iza kojega uistinu stoji sjajna karijera i verificirani atesti po Italiji i Parizu, a da ne govorimo po BiH, Srbiji", pišu hrvatski mediji. Ovo je prva Zecova izložba u Splitu nakon 1985, kojim povodom prenosimo tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji. 

Piše: Igor Brešan za Slobodnu dalmaciju

Da se ne ponovi
Zec se filigranski bavio kamenim spomenicima, kućama s trošnom drvenarijom, zdanjima što nestaju, no punima duhom, smislom sačuvanog vremena i svjedočenjem zajedništva.

Slikar i grafičar koji danas uživa ugled europskog umjetnika, s ateljeom na nekoliko lokacija, upravo tim kućicama, one što pamćenje dobro služi, potaknut će na promišljanje. Opet su tu kuće, ove naše dalmatinske, pa, makar se radi o različitoj tehnici, jer ovoga su puta boje te koje nose, a i formati su galerijski, a ne “suvenirski”.

Zec je slikar ponajmanje ilustrativan, slikar koji priču s bolnim i traumatološkim zbivanjima obvezno omata plaštem osobnog sudjelovanja, a splitski likovni “paket” razložno se može podvesti pod srebreničke strahote i kalvariju egzodusa.

Okvir za kušnju
Poetski realizam koji je Safeta Zeca (Rogatica, 1943.) dignuo do nebesa poprima druge vrijednosti selidbom iz Beograda 1989. godine u Sarajevo. Zatječe ga rat 1992. godine zbog kojega napušta grad i zemlju. Odlazi u Udine, a sva djela ostaju u sarajevskom ateljeu. Počinje sve ispočetka, napušta dotadašnju stilistiku, vraća se materičnom, ekspresivnom rukopisu, virtuoznim senzacijama koje je napustio odlazeći na Akademiju. Sposobnost ‘oživljavanja’ predmetnog i opredmećenja živog omogućila je Zecu da se u svojem stvaralaštvu podjednako uspješno posvećuje i tako suprotstavljenim ‘žanrovskim’ opcijama kao što su himničnost zavičajnih prizora i tragičnost ljudskoga stradanja, elegičnost evokacije ambijenata impregniranih prošlošću i brojne trenodije povodom nasilnih smrti, zapisao je o slikaru Tonko Maroević, u tekstu ‘Okvir za kušnju, krevet za slutnju’.

- Tih toplih lipanjskih dana, sjećanja će nam se, sve dok živimo, neminovno vraćati na užasan kraj tisuća nevinih bića, u pitomoj bosanskoj varošici Srebrenici, 1995. godine. Da se nikad i nigdje više slično ne ponovi, stoji u autorovoj posveti izložbe. Nisu samo plahte i jastuci, kaputi s vješalice što se grle, sklupčana i izgužvana odjeća, bez dojučerašnjih vlasnika, uhvaćena intima, svjedočenje o ljepotama koje umiru, odnosno istinama koje blijede, jer pod isti se nazivnik mogu svesti i kuće naše dalmatinske. Otuđenost koju samo škoj poznaje, kroz slike Safeta Zeca, postaje apel za obnovu, krik za drugi, bolji i dostojanstveniji život kamenih ostataka.

- Boraveći prošlog ljeta na Šolti, obilazio sam okolna sela, Grohote, Zamasline... Razgledavao ih, želeći snimiti, dokumentirati, možda posljednje primjerke autohtonih, originalnih kamenih kuća, cijelih grupa, pa i čitavih sela - kaže Zec pred splitsku izložbu.

- Htio sam vidjeti njihovu materijalnu i stilsku čistoću, jednostavnost, sklad proporcija, harmoniju zidanja i pokrivanja, sjedinjenja sa tlom i podnebljem. Nažalost, posvuda sam zaticao, tužnu napuštenost i zapuštenost tih kuća, praznih, polusrušenih ili potpuno srušenih.

Zidarije
A one u kojima netko živi, ili ih pokušavaju popraviti da ‘stanu na noge’, nekako su poružnjele, da ne kažem upropaštene jeftinim intervencijama betona, i neukim imitacijama zidanja kamenom, te industrijskim pokrovima, otvorima, balkonima...

Vraćao sam se rezigniran i tužan gledajući tu “ljepotu” koja umire i nestaje, tu ispred nas. Pitalo sam se, gdje je ovde ta nacionalna svijest, ljubav, ponos, nacionalna pripadnost koja to dopušta i gleda kako propada nasljeđe pradjedova krvavo i mukotrpno stjecano, dodaje Safet Zec u predvečerje izložbe.

- Ostao sam taknut istinom, što starije, to ljepše! Valjda sam, zato, pravio i još pravim ove moje virtualne likovne zidanije, ne vjerujući i ne želeći da ostanu samo moje sentimentalne rukotvorine. Kozmopolit svjestan rana koje su obilježile univerzum govori argumentirano, jezikom starih majstora, gotovo fotorealistički.
...

Izložbu Safeta Zeca u Splitu, sinoć je otvorio Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić