Sarajevo: Prisjećanje na popis iz 1910. godine

Foto: Branimir Prijak, Radiosarajevo.ba

Povodom obilježavanja Dana arhiva i arhivske službe u Bosni i Hercegovini, Historijski arhiv Sarajevo priredio je izložbu pod nazivom Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine, čiji autori su Almira Alibašić-Fideler i Fuad Ohranović.  Izložba je otvorena jučer u prostoru Brusa-bezistana. 

Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Haris Zaimović rekao je da se ova izložba javnosti prezentira drugi put. Razlozi su kako interes javnosti za ovu, sad dopunjenu, postavku, te  aktuelnosti teme. 

Izložbom je predstavljen način odvijanja posljednjeg popisa stanovništva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske 1910. godine koji je bio i najdetaljniji do tada urađeni popis, a radio se istovremeno kada i popis u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji i Evropi. 

Izložba je u odnosu na prošlogodišnju obogaćena eksponatima koji govore o popisima stanovništva u Sarajevu 1885., 1895. i 1925. godine. 

Na panoima se između ostaloga vidjeti originalni kućni listovi, iz kojih se pruža mogućnost uvida u brojnost, spolnu i starosnu strukturu stanovništva, bračno stanje, vjersku pripadnost, pismenost, zvanje, odnosno zanimanje, državnu pripadnost, materinski jezik te tjelesne mane. 

Iz kućnih listi se tako može saznati da je Gavrilo Princip kao posteljaš (vjerovatno podstanar) živio te godine u Kotaru Koševo II Mahala Ćemal-bega (ulica Jezero), kao i kućne liste biskupa Štadlera koji je živio u Mahali Latinluk, Safvet-bega Bašagića nastanjenog u okrugu Kovači. 

Prema popisu iz 1910. godine sarajevski okrug imao je 288.061 stanovnika, a sam grad Sarajevo 51.919 stanovnika. Detaljnost ovog popisa fascinira, a kako se moglo čuti na otvaranju izložbe, popis nije tad kao sad predstavljao tek puko etničko prebrojavanje.