Ravnopravnost spolova u medijima
Radiosarajevo.ba
foto: radiosarajevo.ba
Prije četiri godine samo jedan medij u BiH je upotrebljavao rodno osjetljiv jezik u stalnoj novinarskoj praksi, a danas imamo situaciju da više od 20 medija poštuje upotrebu rodno izbalansiranog jezika i tako doprinosi ravnopravnosti žena i muškaraca, poručeno je na radionici o temi upotrebe jezika u medijima i javnom životu. Radionica je organizovana u saradnji Udruženja BH novinari/novinarki i Helsinškog parlamenta građana/građanki Banja Luke.
„Pitanje rodno osjetljivog jezika nije samo pitanje jezičke politike, nego i pitanje uređivačke politike medija i potrebe da se ravnopravnost spolova promovira kroz svakodnevnu novinarku praksu. Mora se malo više proraditi na javnoj promociji rodno osjetljivog jezika, a samim tim i ravnopravnosti spolova u BiH, gdje mediji imaju ključnu ulogu", kazala je tajnica Udruženja „ BH novinari“, Borka Rudić.
Rudić dodaje da se pitanje rodno osjetljivog jezika u javnom životu tretira kao pitanje koje na neki način degradira ženska ljudska prava.
"To se posebno čini u javnim institucijama, gdje se neke od zastupnica pokušavaju opravdati time, što kada kažu da su zastupnik, zvuči kao važnija funkcija, nego zastupnica“, kažu u Udruženju Bh. novinari.
foto: radiosarajevo.ba Borka Rudić
Rodno osjetljiv jezik je termin kojim se pokazuje težnja da jezik pomogne u ostvarivanju ljudskih prava kad su u pitanju ženske ili muške osobe, navodi se u materijalima radionice. Upotreba rodno osjetljivog jezika je pitanje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, mediji su dužni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova. Danas se rodno osjetljiv jezik se koristi više u javnom servisu nego u privatnim medijima, zaključeno ja na sastanku.
Partnerstvo za promjenu
Helsinški parlament građana Banja Luka provodi projekat „Partnerstvo za promjenu”. Cilj projekta je podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH” i predstavlja nastavak projekta „Ravnopravnost spolova i sudska praksa u BiH“ čiji cilj je podrška eliminaciji spolne diskriminacije putem inicijativa umrežavanja političarki, profesionalki, studentica i aktivistkinja.
“Projekat završava svoju prvu godinu, a trajat će dvije. U okviru projekta imamo niz aktivnosti, od edukacije, institucija, medija, studenata, dakle svih faktora koji mogu da utiču na primjenu zakona, do tematskih sastanaka poput ovoga danas", kazala je za RadioSarajevo kordinatorica projekta “ Partnerstvo za promjenu” Stanislava Ninković.
foto: radiosarajevo.ba Stanislava Ninković
“U proteklih pet godina, radili smo niz seminara u državam regiona, na temu rodno osjetljivog jezika. Rodno osjetljiv jezik je onaj jezik koji je usklađen sa Deklaracijom o ljudskim pravima”, kazala je profesorica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Svenka Savić.
U zahtjevima Deklaracije o ljudskim pravima niko ne smije biti biti diskriminiran putem jezika u javnoj i službenoj upotrebi. Odgovornost za upotrebu jezika leži na vama, poruka je današnje radionice.
„Pitanje rodno osjetljivog jezika nije samo pitanje jezičke politike, nego i pitanje uređivačke politike medija i potrebe da se ravnopravnost spolova promovira kroz svakodnevnu novinarku praksu. Mora se malo više proraditi na javnoj promociji rodno osjetljivog jezika, a samim tim i ravnopravnosti spolova u BiH, gdje mediji imaju ključnu ulogu", kazala je tajnica Udruženja „ BH novinari“, Borka Rudić.
Rudić dodaje da se pitanje rodno osjetljivog jezika u javnom životu tretira kao pitanje koje na neki način degradira ženska ljudska prava.
"To se posebno čini u javnim institucijama, gdje se neke od zastupnica pokušavaju opravdati time, što kada kažu da su zastupnik, zvuči kao važnija funkcija, nego zastupnica“, kažu u Udruženju Bh. novinari.
foto: radiosarajevo.ba Borka Rudić
Rodno osjetljiv jezik je termin kojim se pokazuje težnja da jezik pomogne u ostvarivanju ljudskih prava kad su u pitanju ženske ili muške osobe, navodi se u materijalima radionice. Upotreba rodno osjetljivog jezika je pitanje primjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH, mediji su dužni kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova. Danas se rodno osjetljiv jezik se koristi više u javnom servisu nego u privatnim medijima, zaključeno ja na sastanku.
Partnerstvo za promjenu
Helsinški parlament građana Banja Luka provodi projekat „Partnerstvo za promjenu”. Cilj projekta je podrška implementaciji Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH” i predstavlja nastavak projekta „Ravnopravnost spolova i sudska praksa u BiH“ čiji cilj je podrška eliminaciji spolne diskriminacije putem inicijativa umrežavanja političarki, profesionalki, studentica i aktivistkinja.
“Projekat završava svoju prvu godinu, a trajat će dvije. U okviru projekta imamo niz aktivnosti, od edukacije, institucija, medija, studenata, dakle svih faktora koji mogu da utiču na primjenu zakona, do tematskih sastanaka poput ovoga danas", kazala je za RadioSarajevo kordinatorica projekta “ Partnerstvo za promjenu” Stanislava Ninković.
foto: radiosarajevo.ba Stanislava Ninković
“U proteklih pet godina, radili smo niz seminara u državam regiona, na temu rodno osjetljivog jezika. Rodno osjetljiv jezik je onaj jezik koji je usklađen sa Deklaracijom o ljudskim pravima”, kazala je profesorica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Svenka Savić.
U zahtjevima Deklaracije o ljudskim pravima niko ne smije biti biti diskriminiran putem jezika u javnoj i službenoj upotrebi. Odgovornost za upotrebu jezika leži na vama, poruka je današnje radionice.
goran, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.