Promovirana knjiga 'Druga vojska Amerike' autora Nicholasa Kraleva

"Druga vojska Amerike" naziv je knjige američkog autora Nicholasa Kraleva koja je promovirana danas u Sarajevu, u organizaciji Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a i Mediacentra Sarajevo.

Kako je istaknuo sam autor, koji će nekoliko dana boraviti u BiH, osnovni cilj njegovog rada na ovoj knjizi je bio istražiti vezu između diplomatije, u ovom slučaju američke, i stvarnog života običnih ljudi, javlja Fena.

Kralev je, između ostalog, bivši dopisnik Financial Timesa i Washington Timesa, a prilikom rada na ovoj knjizi je obišao više od 50 ambasada i intervjuirao oko 600 američkih diplomata.

Navodi kako se počeo baviti istraživanjem za ovu knjigu u periodu 2003./2004. godine, vremenu koje je nazvao "teškim", nastojeći da dobije odgovore šta je diplomatija u 21. stoljeću, šta ti ljudi rade. Posebno ga je zanimao utjecaj diplomatije, naročito američke, na obične ljude.

Pritom ističe kako obični ljudi na diplomate često gledaju kao na "elitu" koja nema dodira sa stvarnošću. Kazao je kako je istina da se u mnogim zemljama diplomatijom bave pripadnici neke elite, ali to nije slučaj u SAD-u. Naime, svaki američki državljanin može ući u diplomatsku službu ako prođe odgovarajući ispit, a pritom čak ne mora imati ni završen fakultet. Kandidati ne moraju znati ni strani jezik, a godišnje se za rad u američkoj diplomatskoj službi prijavi oko 20.000 ljudi.

Navodeći kako diplomatija nije vanjska politika, nego način njene implementacije, kazao je da je nastojao dobiti odgovor na to kako američke diplomate rade na realizaciji definiranog nacionalnog interesa - stvaranju sigurnijeg i prosperitetnijeg svijeta.

Međutim, samo ljudi na vrhu diplomatske službe mogu, barem savjetom, uticati na donošenje najvažnijih odluka.

Autor nije istraživao američku diplomatiju u BiH, a od ličnosti iz regiona spominju se epizode u kojima su akteri srpski političari Slobodan Milošević, Vojislav Koštunica i Ivica Dačić.

Jedno od pitanja autoru odnosilo se na dešavanja u Ukrajini, odnosno da li su SAD bile iznenađene, posebno aneksijom Krima.

Razlog za iznenađenje SAD-a i Zapada u cjelini Kralev vidi ne u tome što se nije pretpostavilo da se nešto dešava, već u aroganciji i potpunom nedostatku uljudnosti ruske strane prilikom invazije i aneksije Krima.

Sve zapadne sile su bile iznenađene Putinovom taktikom, a Kralev razlog vidi u tome što se politika Zapada u posljednjih 15 godina zasnivala na tome da je Rusija velika zemlja i veliko tržište, te je postojala želja da se ona integrira u svjetsku zajednicu, odnosno da je bolje imati Rusiju za partnera nego protivnika.

Problem je bio što se mislilo da je je to cilj i Rusije, a ne želja za restauracijom njene moći.

Zbog svega toga Kralev smatra da će se zapadna politika prema Rusiji promijeniti, ali se to ne dešava preko noći.

Također je govorio i o tome kako je dobra vladavina sredstvo protiv propalih država, kao što su Somalija ili Afganistan, pri čemu klasična diplomatija još ima posla, ali je više aktivistička jer mora uticati na procese.

"Sada je to politika SAD-a: učiniti svijet sigurnijim i prosperitetnijim", zaključio je Kralev.