"Smrt u Dubrovniku" večeras u Sarajevu: Autentična svjedočanstva otvaraju bolne stranice prošlosti

Napad JNA i rezervista iz Crne Gore na Dubrovnik jedna je od najmračnijih stranica novije crnogorske historije, a upravo tim bolnim događajem bavi se predstava "Smrt u Dubrovniku" koja će biti predstavljena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras će, 31. augusta, te će otvoriti ovogodišnji Sarajevo Fest.

Glumac Slaviša Grubiša ističe da predstava govori o toj "tamnoj strani crnogorske historije". Predstava je nastala na osnovu svjedočanstava učesnika i svjedoka rata, i to s obje strane, a sve što se u njoj izgovara zasnovano je na autentičnim iskustvima i riječima ljudi koji su te događaje doživjeli.

Grubiša objašnjava da je predstava fragmentarnog tipa, što znači da nema konkretnih likova s imenima i prezimenima.

"Specifičnost je ta što se prvi put susrećemo s ovakvim tipom predstave gdje smo slušali te teške, užasne priče, iz prve ruke. Bukvalno smo imali te na probama, imali smo razgovore kao glumci sa njima. Uopšte nije bilo lako svartiti te priče da ih mi kasnije prenesemo publici", kazao je glumac Grubiša.

Dramaturginja Anja Pletikosa naglašava da je proces rada na predstavi bio dug i trajao oko tri godine, što je autorskom timu omogućilo dovoljno vremena da sve odluke sazriju.

"Mislim da je to vrlo bitno za ovu predstavu jer je ona pije svcega, etički čista. Tkanje tog teksta je bilo višeslojno u smislu da slijedi našu pretpostavku, pacifističku, antiratnu pretpostavku koju smo postavili", kazala je Pletikosa. 

Pletikosa ističe da je cilj bio sve objediniti u poruku koja je univerzalna i koja nadilazi 1991. godinu, jer, kako navodi, predstava pokušava izazvati ono što politika ne može, dijalog i susret.

Glumac Miloš Kašćelan smatra da je predstava osvijetlila događaje o kojima mlađe generacije, uključujući i njega, nisu imale dovoljno saznanja.

"Rođen sam u gradu koji je blizu Dubrovnika, u Kotoru. Tako da je meni neke stvari o kojima se šutilo u gradu, u porodici, u okolini, nekako su isplivale na površinu", objašnjava Kašćelan.

Glumica Maša Božović govori o višeslojnosti procesa nastanka predstave i radu cijelog autorskog tima: "Cijeli jedan autorski tim je radio na tome. Pokušavali smo što više priča ispričati, što više sadržaja istražiti i nekako propitati i onda su se u svemu tome isprepletale razne linije likova, životnih priča koje smo pokušali oživjeti na sceni."

Za glumca Pavla Prevelića najveći izazov bio je emotivno procesuirati sve životne priče koje su tokom rada čuli.

"Mislim da mi je izazov i dalje da razumijem taj rat i ljudsku prirodu u tim situacijama", kazao je Prevelić. 

Sarajevo Fest šalje jednostavnu poruku – život

Ovogodišnje izdanje Sarajevo Festa nosi naslov "Život", a direktor East West Centra Haris Pašović objašnjava zašto je upravo ta riječ odabrana kao centralna poruka festivala:

"Kada god otvorimo neke novine, neki portal, gledamo televiziju, vidimo smrt. Kako mladi ljudi ginu, kako se ratovi dešavaju, kako se zločini dešavaju. I mi smo rekli, 'čekaj, pa daj da vidimo šta je život'. Život je samo taj jedan koji imamo daj da se njime bavimo.

Paralelno s tim imamo situaciju da je sve otišlo u neku pretjeranu zabavu, malo vašarskog karatkera. Sarajevo se trudi da bude vedro, pnekad i uspijeva, ali nekkao ta vedrina preuzima gdje treba da bude i sadržaj. A taj sadržaj donose umjetnost i kultura, donose umjetnička djela, što je u sraajevuuvijek bilo važan element."