Predstava o samoubistvu u ratnom Sarajevu

U Pozorištu mladih, 9. decembra u 20:00h, premijerno će se prikazati predstava Posljednja karika Lade Kaštelan a u režiji Lajle Kaikčije.

Scenografiju za predstavu su radili Tanja i Stjepan Roš, a kostime Sabina Trnka. U predstavu glume Ajla Cabrera, Alma Merunka, Elma Ahmetović, Mirna Kreso, Edhem Husić, Damir Kustura i Igor Skvarica.

Samoubistvo u ratnom Sarajevu
Prva predstava po tekstu Posljednja karika Lade Kaštelan svoju praizvedbu imala je u oktobru 1994. godine u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu.  Bitno je spomenuti da je samo nekoliko mjeseci ranije, u junu 1994,.u Sarajevu sviran Mozartov Requiem u spaljenoj Vijećnici.

Na svoj 36. rođendan, nakon majčinog sprovoda, Ona odlučuje da oduzme sebi život i prekine tradiciju "ženske patnje" u svojoj porodici, međutim sama Smrt u liku Služavke, odlučuje da se poigra sa Njom i organizira rođendansku večeru na koju su pozvane Njena Baka i Majka koje također slave 36. rođendan. Igrajući po pravilima igre koju je postavila Smrt/Služavka, Ona postepeno uviđa svu karikaturalnost porodične historije, svojih dilema i svoje odluke da se ubije, tako da joj smrt zapravo pokazuje na sve Njene slabosti zbog kojih bi trebala živjeti i Ona, na kraju, odustaje od namjere da se ubije.

Sarajevska predstava je, uz saglasnost autorice, premještena u ratno Sarajevo 1994. godine, pa i sama odluka da sebi oduzme život u okolnostima opsade, rata i masovnog stradanja dobija apsurdni i groteskni prizvuk poput Mozartovog Requiema unutar ruševina Vijećnice.

Rediteljica Kaikčija istakla je da je riječ o predstavi koja zahtijeva puno ličnog, "puno kopanja po sebi, svojoj prošlosti...".
 
Navodi da je sam proces rada na predstavi bio zahtjevan i da je tražio puno od aktera - njihovo lično ulaženje u predstavu, ali da je sama predstava jednostavna.

Glumci su izrazili zadovoljstvo radom na ovoj predstavi za koju su rekli da je tražila puno ulaganja, a Ajla Cabrera, nositeljica glavne uloge, navela je da je lik koji glumi sasvim suprotan njoj.

Predstava je zapravo priča o pokušaju samoubistva u opsjednutom Sarajevu i o raskrinkavanju mitova porodične historije i o pokušaju da se živi život upravo onakav kakav jeste – ni bolji, ni gori.