Midhat Ajanović predstavio svoj novi triler: Dva muža Karoline Lotman

Sarajlija  s boravišem u Švedskoj, poznati intelektualac Midhat Ajanović - Ajan, predstavio je svoju novu knjigu: Dva muža Karoline Lotman. 

Riječ je o prvom trileru u karijeri ovog autora koji se do sada međunarodno dokazao kao uspješan pisac, animator, karikaturista i teoretičar filma.

Na promociji u organizaciji Media Centra, upriličenoj u sarajevskom Networksu, domaćin promocije Ajanove nove knjige bio je njegov kolega i suvremenik  Boro Kontić. Kroz dijalog ove dvojice istaknutih pripadnika prijeratne medijske i kulturne javnosti Bosne i Hercegovine, prisutni su saznali o specifičnostima švedskog "moralnog trilera" čije je najznačajniji predstavnik ujedno i jedan od Ajanovih uzora iz  svijeta književnosti - Henrik Mankell. Osvrnuli su se na specifičnu metodu koju Ajan koristi u pisanju, na način da svoje likove najprije nacrta. 

Radnja ovog krimi romana smještena u Goteborg, a priča je ispričana kroz lik Bosanca koji živi u Švedskoj. Govoreći o stvarnom životu naših ljudi u ovoj skandinavskoj zemlji, za koji mnogi misle da  je "med i mlijeko", Ajan kaže da je obilježen teškim radom za preživljavanje. Kao u svakoj drugoj kapitalističkoj zemlji, i u Švedskoj se radi od jutra do mraka:  

"Kao profesor na Univerzitetu sam predajem sedam predmeta a surađujem na još šest. Sve to moram i sam administrirati i to odgovorno, jer je nezamislivo da profesora studenti "love" za potpise. u Švedskoj je posao univerzitetskog profesora težački rad", rekao je.

Otkrio je i da je prezime glavne junakinje izabrao u čast profesora semiotike Yurija Lotmana, čije su knjige promijenile Ajanov pogled na film i kulturu. 

Treba podsjetiti da Midhat Ajanović iza sebe ima višedecenijsku karijeru u oblasti teorije filma, animacije i karikature. Osamdesetih godina bio je stalni karikaturist sarajevskog Oslobođenja, a potom i Naših dana. Nagrađivan je kao autor animiranih filmova. Njegovi knjižni naslovi objavljivani su na više jezika, a zaslužan je i za značajnu bibliografiku stručne literature objavljene za Hrvatski filmski sacez. 

U BiH je najpoznatiji po naslovima: Kultura srca  (1983), Jalijaš (1998),  Salijevanje strave (2010) i time Laps (2016) po kojoj bi se trebao snimati film u Hrvatskoj.