"Kameni spavač" kakvim ga je Mak zamišljao: Promovirano jedinstveno izdanje

Fena
U Bošnjačkom institutu u Sarajevu održana je promocija autentičnog i definitivnog izdanja "Kamenog spavača" Maka Dizdara, čiji je izdavač Fondacija "Mak Dizdar".

"Ova knjiga je posebna zato što je bazirana na konačnom izdanju "Kamenog spavača" koje je autorizirao sam Mak Dizdar pred svoju smrt i tu je i eksplicitno naveo da on to smatra konačnim izdanjem ovog djela", izjavio je urednik Gorčin Dizdar.

Međutim, kako je dodao, taj "Kameni spavač" se dosta razlikuje od one verzije koja je u međuvremenu kanonizirana unutar bh. književnosti.

"Mi zapravo želimo bh. javnosti predstaviti 'Kameni spavač' onakvim kakvim ga je zamislio sam autor", dodao je Gorčin Dizdar.    

Priređivač Sanjin Kodrić u pogovoru je, među ostalim, naveo da je riječ o posljednjoj autoriziranoj, konačnoj verziji "Kamenog spavača", odnosno verziji koja je izraz posljednje stvaralačke volje autora, ali i verziji koja je priređena za objavljivanje u skladu s najvišim tekstološkim i književnohistorijskim standardima i kriterijima. Kako dodaje, ovo je i prvo, zasad jedino ovakvo izdanje, i u tom smislu razlikuje se više ili manje od svih drugih dosadašnjih izdanja "Kamenog spavača", odnosno u pitanju je finalni tekst ove autorove knjige, kao i tekst koji bi se trebao smatrati kanonskim.

Promocija je održana u sklopu projekta obilježavanja stote godišnjice rođenje Maka Dizdara pod nazivom "Mak Dizdar: prvih stotinu godina". Sam taj naslov, kako je istaknuto na konferenciji za novinare povodom početka projekta, govori o ideji da obilježavanje godišnjice nije samo okrenuto prema prošlosti, već i prema budućnosti.

"Naša želja je da doprinesemo tome da Mak Dizdar zaista ostane važan dio naše kulture i u idućih stotinu, pa i više godina, kao i da se osvrnemo na proteklih stotinu godina i na život i djela Maka Dizdara",  kazao je Gorčin Dizdar u svojstvu predsjednika Organizacionog odbora projekta.       

Članovi Organizacionog odbora Amina Džuvić-Rizvanbegović (Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića), Šejla Šehabović (Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine), Nenad Tanović (Društvo pisaca Bosne i Hercegovine), Muamer Spahić (Izdavačka kuća "Vrijeme") i Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu) predstavili su planove za pojedine segmente projekta "Mak Dizdar: prvih stotinu godina".

Međunarodni naučni simpozij je planiran u oktobru, a učestvovat će renomirani stručnjaci iz zemlje i inostranstva iz književnosti, lingvistike, historije kulture, a rezultat te konferencije bit će zbornik radova posvećen velikom bh. pjesniku.

U klubu knjige "Vrijeme" bit će organizirani javni razgovori posvećeni Maku Dizdaru, a ambicija ove izdavačke kuće je da u toku ove godine objave stručnu knjigu posvećenu Maku Dizdaru. Jedan od najvećih projekata u njihovoj izdavačkoj produkciji, kako je rečeno, jeste Kritičko izdanje Sabranih djela Maka Dizdara.  

Projektom su predviđeni i izložba o životu i djelu Maka Dizdara, te izdavanje digitalne kolekcije rukopisa i dokumenata.

Posebno su istaknute ideje reaktivacija nagrade Grada Sarajeva "Slovo Makovo/Mak Dizdar", zatim otkup i opremanje rodne kuće Maka Dizdara u Stocu, svečano izdanje kulturne manifestacije "Slovo Gorčina", te izgradnja spomenika u Sarajevu.

Projekt "Mak Dizdar: prvih stotinu godina" podržali su Federalno ministarstvo nauke i obrazovanja, Fondacija za muzičke, scenske i likovne djelatnosti FBiH, Ministarstvo kulture Kantona Sarajevo, Općina Centar, Kabinet potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i Međunarodna kulturna manifestacija "Zeničko proljeće".

Svečana akademija bit će održana pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

Sedamnaestog oktobra 2017. navršava se stotinu godina od rođenja Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak