Etnomuzikolog Zanin Berbić: 'O sevdalinki nikad nećemo saznati sve'

Sevdalinka, bosanskohercegovačka gradska i narodna pjesma  nedavno je upisana na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva UNESCO-a. Sevdalinka  je može se reći zaštitnim znak BiH, sa njom se u Bosni i Hercegovini živi, raduje, tuguje a opet koliko god je slušali, pjevali pričali o njoj  pitanje je koliko je zaista poznajemo.

Etnomuzikolog i interpretator bosanske gradske pjesme sevdalinke Zanin Berbić kaže da o sevdalinki nikada nećemo saznati sve.

"Razlog je jednostavan. Mnoge pjesme, ali i mnoga svjedočanstva o pojedinim pjesmama naprosto su otišla u nepovrat sa ljudima koji su otišli sa ovog svijeta, a niko ta umijeća, znanja i sjećanja nije zabilježio na papir ili načinio zvučni zapis", kazao je Berbić.

On smatra da se o sevdalinki ipak zna mnogo, ali ne toliko u javnosti.

"Rijetki su medijski prostori u kojima se sevdalinka promoviše na neki njoj dostojan način. Također, opus pjesama koje šire narodne mase danas poznaju sve je manji. Uzmimo za primjer pjesmu Trepetljika trepetala... Nekada nijedna svadba nije mogla proći bez ove svatovske pjesme, dok se danas sve rjeđe čuje", naglasio je.

Govoreći o tome može li se sevdalinka defnisati: da li je ona bosanska gradska pjesma, ili je sevdalinka kad se pjeva i plače, ili je sevdalinka ljubavna pjesma, a opet ne samo ljubavna, Berbić kaže da je u prošlosti bilo dosta pokušaja da se definiše sevdalinka. Možda najjednostavnija definicija bi bila da je to bosanska, gradska, tradicijska pjesma.

"Međutim, riječ je o suviše kompleksnom fenomenu koji se u različitim vremenima manifestovao na mnogo načina, te ga je vrlo teško sveobuhvatno opisati u jednoj ili nekoliko rečenica. Raznolikost tema o kojima sevdalinka pjeva rezultat je činjenice da se radi o pjesmi koja je produkt usmenosti u vremenu kada nije bilo masovnih medija kao danas. Pjesma je bila jedini medij te zbog toga ona opisuje mnoge faze ljudskog života", kazao je.

Etnomuzikolog i interpretator bosanske gradske pjesme sevdalinke Zanin Berbić ističe da sedalinka govori o ljubavi... uzvraćenoj i neuzvraćenoj, ali također i o ratovima, bunama, historijskim događajima i ličnostima, svađama nevjeste i svekrve... o svemu što je ljude tištilo ili uveseljavalo.

Da li se o sevdalinci može govoriti kao i pjesmi srca,  pjesmi nesretnih ljubavi. I to  ne samo između muškarca i žene, nego između žene i žene npr. sevdalinka Ljubav između Šaze i Halife Berbić ističe da je sevdalinka svakako pjesma srca, bez obzira koja je tema u pitanju.

"U vrijeme kada su ljudi bili ograničeni raznim društveno socijalnim normama, patrijarhalnim i konzervativnim ustrojstvima, pjesma je bila jedini način da se izrazi ono što se nije moglo tek tako javno priznati", dodao je.

Zanin Berbić kao izvođač poznat je kao neko ko traga za sevdalinkama ko izvodi neke manje poznate sevdalinke, ili u nekim  verzijama koje se rijetko mogu čuti.

"Pjevati manje poznate sevdalinke nije teško, budući da ih je većina manje poznatih. Za mene pronalazak neke nove, to jeste stare pjesme predstavlja izuzetan užitak i dodatno širenje vidika. Ne uvrstim ih sve u repertoar, ali primim k znanju, i to je ponekad sasvim dovoljno", izjavio je Zanin Berbić.

Sevdalinka se veže za instumente kao što su saz, violina, violončelo a vremenom i harmoniku. A Berbić osim što glasom čuva sevdalinku i svira pobrojane instumente.

"Sevdalinka se kroz historiju pratila raznim instrumentima. Nekada je to bio saz, kasnije harmonika i drugi istrumenti. Mene je sve to u određenim periodima interesovalo, ali ipak, prvenstveno se doživljavam pjevačem. U toj se ulozi osjećam najkomotnije",  kazao je Berbić.

Odgovarajući na pitanja da li je možda neki od instrumenata "više sevdallijski" Berbić je kazao da je svaki instrument dovoljno sevdalijski ako je u rukama majstora sevdalije.

Sevdalinka je prisutna godinama na ovim prostorima, a govoreći o kojem broju se može govoriti kad je riječ o njoj Berbić ističe da je mnogo sevdalinki.

"Moj prijatelj, akademik Semir Vranić izbrojao ih je oko sedam  hiljada, ne ubrajajući njihove varijante. Kada se i te varijante broje, onda je riječ sigurno o više desetina hiljada", naglasio je.

Prema nekim podacima nastanak prve sevdalinke veže se za Split 1574.godine i zapis splitskog kneza o ljubavi između Adila i Splićanke Mare, no Berbić kaže da treba biti oprezan i imati na umu da se zapravo radi samo o prvoj poznatoj pjesmi koja bi se mogla okarakterisati kao sevdalinka.

"O prvoj sevdalinki se zapravo i ne može govoriti, upravo jer je riječ o usmenoj tradiciji koja se stoljećima oblikovala i mijenjala. Sama činjenica da u sevdalinkama postoji mnoštvo srednjovjekovnih motiva govori u prilog tvrdnji da je to pjevanje koje ima dugu tradiciju,a kojoj je vrlo teško uhvatiti početak jer je živjela kroz usmeno predanje", naveo je.

Sevdalinka, bosanskohercegovačka gradska i narodna pjesma upisana je na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva UNESCO-a. To je čast ali i obaveza.

"Velika je stvar za Bosnu i Hercegovinu da se njeno ime i ime sevdalinke našlo na jednom tako značajnom svjetskom forumu. No, to ne vidim kao konačni garant njenog daljnjeg opstanka. On prvenstveno zavisi od nas izvođača i svih onih koji se njome na različite načine bave. Na nama je da ovaj događaj iskoristimo za dobrobit sevdalinke, da iskoristimo strane fondove i radimo projekte", zaključio je etnomuzikolog i interpretator bosanske gradske pjesme sevdalinke Zanin Berbić.