Duh Beča i Pešte u razigranoj i šarmantnoj "Kneginji čardaša"

Operetna forma u to vrijeme je  bila namijenjena široj publici , izlazeći iz strogih  okvira opere, uvodeći na scenu elemente vodvilja, govorenu glumu, ples, geg. Kolikogod opereta  kao forma može izgledati ležerno i simplificirano u poređenju sa operom, toliko od izvođača traži dobre izvođačke kapacitete i dobru kondiciju, kako bi zadovoljili  sve plesne, muzičke i govorne elemente. 

To su pokazali  i akteri novog uprizorenja operete Kneginja čardaša, koja je nakon 15 godina ponovo  premijerno izvedena  u  četvrtak 22. juna 2017,  na sveopće odobravanje publike.

Solisti, hor, članovi baletnog ansambla i orkestar Sarajevske filharmonije pod ravnanjem Darija Vučića  su s mnogo šarma, razigranosti i lakoće izveli  ovo muzičko-scensko djelo  koje je često na repertoaru mnogih pozorišnih kuća. 

Priča o zabranjenoj ljubavi izmđu kabaretske pjevačice Silve i aristokrate Edwina koju je u 1915. glazbio Emmerich Kalman, u izvođenju sarajevske ekipe ima potencijale da postane hit predstava na repertoaru.

Mnogo zasluga za to ima tenor Jasmin Bašić koji, u komičnoj ulozi zaljubljivog i noćnom životu sklonog  grofa Bonija, naprosto blista, dominira i pokazuje sve svoje scenske talente.  Vidjeli smo i  čuli izvrsnog Mikija Trifunova, barda sarajevskog glumišta, koji u Kneginji čardaša pjeva, pleše i vlada scenom. Glavna ženska uloga  povjerena je  Ademi Pljevljak, sopranistici koju smo do sada gledali u "velikim" i ozbiljnim ulogama na sceni, a  koja se u duhu vrckave femme fatale  Silve jako dobro snašla. Druga ženska uloga, luckasta i nepromišljena Stasi, oživljena je scenskom pojavom i  talentima Aide Čorbadžić.  Tenor Ileš Bečei pravo je otkriće sarajevskog opernog ansambla koji je ulogu Edwina izveo veoma ubjedljivo.  

Amra Mehić je prva bh. redateljica kojoj je u 70-godišnjoj historiji povjerena režija nekog muzičko-scenskog djela u Narodnom pozorištu u Sarajevu - sama ta činjenica govori mnogo. Uspješno je savladala ovaj zadatak, a  nadati  se da neće biti jedini kada je u pitanju sarajevska Opera. Kostimi autorice Amre Zulfikarpašić vratili su nas u Belle  epoque i dolaze do izražaja na pojednostavljenoj  funkcionalnoj scenografiji Josipa Lovrenovića. 

Ovo je predstava koja će se svidjeti publici, i koja će uz nekoliko drugih naslova objavljenih  u ovoj teatarskoj sezoni, zasigurno  "nositi" repertoar i  u narednoj. 

Prije ljetne pauze, ovu predstavu možete pogledati i večeras, na prvoj reprizi, kada će u naslovnim ulogama nastupiti Katarina Kikić i gost iz Novog Sada Goran Strgar (umjesto Ademe Pljevljak Krehić i Ileša Bečeija). 

Toplo preporučujemo.