Denis Zvizdić će otvoriti prezentaciju suvremene bh. umjetnosti u Strasbourgu

Kao predsjedavajuća zemlja Vijeća Evrope, Bosna i Hercegovina u Strasbourgu predstavlja raznoliki spektar svojih kulturnih vrijednosti i kulturnih dostignuća. 

Tako će, u srijedu 30. septembra, u Parlamentu Vijeća Evrope biti prezentirana savremena umjetnost u BiH, u sklopu čega će biti predstavljen i najznačajniji regionalni kulturni Projekt – Bijenale savremene umjetnosti D-0 ARK Underground. 

Prezentaciju će u 13 sati otvoriti Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine gospodin Denis Zvizdić.

Smješten u Titovom bunkeru u Konjicu

Projekt D-0 ARK Underground u posljednje četiri godine je prepoznat kao promotor regionalnih kulturnih vrijednosti, te je s pravom proglašen Kulturnim događajem Evrope za 2011. godinu od Vijeća Evrope. U 2013. i 2015. godini Projekt je organiziran pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Projekat Bijenale, postao je simbol moći kulture da gradi mostove među ljudima i mjesto dijaloga i otvorenosti. Od 2014. godine Projekt Bijenale D-0 ARK Underground punopravni je član Svjetske asocijacije bijenala - International Biennial Association.

Iza tri ciklusa Projekta Bijenale u Atomskoj ratnoj komandi trajno je postavljeno 125 umjetničkih radova, a zastupljeno je 90 umjetnika iz 32 zemlje svijeta. 

Podatak da je čak 75 zastupljenih umjetnika predstavljalo svoje zemlje na Venecijanskom bijenalu, te da su svi dosadašnji selektori/kustosi u našem Projektu bili izbornici njihovih zemalja na toj najprestižnijoj smotri savremene umjetnosti u svijetu, dovoljno govori o kvalitetu umjetnika i umjetničkih radova postavljenih u Bunkeru. 

Danas Atomska ratna komanda u Konjicu predstavlja svojevrsnu vremensku mašinu koja nas, djelima umjetnika, vodi kroz vrijeme hladnog rata i sve značajnije događaje koje je tokom tih 40 godina atomsko sklonište prespavalo.

Vojni objekt u funkciji umjetnosti

Podrškom Projektu D-0 ARK Underground ostvaruju se nove snažne veze ne samo na polju savremene umjetnosti. Projekt promovira otvoreno razmišljanje o ratu i poslijeratnom periodu, principe autonomnosti i jednakosti, i otvara pretpostavke za promociju regionalne savremene umjetnosti u kontekstu evropskih vrijednosti. Čuvajući jedinstveni prostor kao što je ARK, a u isto vrijeme kreirajući mogućnosti za savremene intervencije na način da se identificira i obrazloži historijski kontinuitet, ostvaruje se zamisao organizatora da se nekadašnji vojni objekt stavi u funkciju umjetnosti.

ARK (Atomska ratna komanda), koji je JNA gradila u periodu 1953-1979., sklonište je površine od 6.500 m2 i sastoji se od 12 povezanih blokova. Podsjeća na labirint, s prostorima za boravak ljudi, konferencijskim salama, kancelarijama, sobama za strateško planiranje i drugim funkcionalnim prostorima. Objekt je izgrađen da bi omogućio boravak 350 ljudi za život tokom šestomjesečnog perioda. Postojanje ovog objekta je bila tajna do 90-tih. ARK je izgrađen sa namjerom da funkcionira kao glavni centar za vojne operacije ili vojno zapovjedništvo i kao sklonište za predsjednika Josipa Broza Tita, njegovu obitelj i najbliže saradnike u slučaju rata. Lociran je 280 m ispod zemlje i sačuvan u originalnom stanju, sa svim simbolima i znakovima prošlog društvenog, ekonomskog, političkog i ideološkog sistema.

Prvobitna namjena atomskog skloništa kao i sam prostor, objekt od velike historijske vrijednosti, čine kontekst ovog umjetničkog projekta dodatno važnim, pružajući mogućnost novom netradicionalnom pristupu za promociju kulture i savremene umjetnosti. 

Danas ovaj bunker predstavlja toponim važan za istraživanje našeg zajedničkog kulturno-historijskog naslijeđa. Na polju savremene umjetnosti velike su mogućnosti umjetnika da nastupi sa svojim promišljanjem identiteta malih zajednica.

Projekt D-0 ARK želi da, upravo u tom pravcu, omogući regionalnim umjetnicima uključivanje u okvire globalnog pokreta, a u isto vrijeme da preko njih jasnije kažemo više o našim kolektivnim i individualnim kulturnim identitetima. 

Važan regionalni projekt

Projekt Bijenale savremene umjetnosti ne bavi se samo događajima koji su okarakterizirali period u kojem je građeno Atomsko sklonište, već pokušava da uspostavi okvire za tumačenje političkih koncepata, socijalnih, kulturnih efekata i njegovih utjecaja na svakodnevni život – drugim riječima, bavi se analizom nasljeđa hladnog rata. Atomska ratna komanda (ARK) je preživjela katastrofe drugačije od onih kojima je bila namijenjena. 

Smisao i osnovna ideja Projekta D-0 ARK Underground je da ovu veliku društvenu vrijednost zaštiti od propadanja i da u isto vrijeme, ovom avetinjskom mjestu, putem energije koju umjetnost nosi, udahne novi život Atomskom skloništu. 

Projekt Bijenale D-0 ARK Underground nastavit će djelovati u smjeru da vojni objekt ARK postepeno transformira u hibridni vojno-umjetnički prostor uz pomoć istoričara umjetnosti i  umjetnika te uz saradnju s lokalnom zajednicom i vladama susjednih zemalja.

Projekt Bijenale D-0 ARK Underground ukomponiran je s historijskim i fizičkim karakterom prostora. Umjetnički radovi nisu određeni nekim važnim kuratorskim temama, ali su usmjereni samom specifičnošću lokacije i sekularnosti umjetničkih djela. Ovi radovi, izvedeni na licu mjesta (in cite) uključeni su u skrivene funkcije ovog jedinstvenog prostora i njegove historije. Relocirajući ovako veliki internacionalni događaj u Konjic, pruža se mogućnost novom pristupu za promociju kulture i savremene umjetnosti. Sa svojim prirodnim ljepotama (rijeka Neretva, Jablaničko i Boračko jezero, planine Bjelašnica, Prenj i Treskavica, kao i kanjon Rakitnice) Konjic je i kolijevka stare države Bosne. Postoje ostaci nekropola i stećaka, kao i raznovrsnost spomenika iz predhistorije, Rimskog perioda i perioda Otomanske i Austro Ugarske vladavine. Bosna i Hercegovina će profitirati na mogućnosti da radi na projektu ovoga nivoa povezujući kulturu, kulturno-historijsko naslijeđe, edukaciju i kulturni turizam u jednu cjelinu. 

Inostrani elektronski i TV mediji (Al Jazeera Balkans, CNN, RAI UNO, TRT, HRT, FOX News TVRS…) kao i brojne novine i časopisi opširno su pisali o Projektu: The New York Times, International Herald Tribune, Suddeutsche Zeitung, Huriet Daily, Associated Press, Washington Post… a posebno je značajna pažnja koju je Projekt izazvao kod vodećih svjetskih stručnih časopisa koji se bave umjetnošću (ART FORUM, MetropolisM, Flash ART…). 

U svjetskim medijima objavljeno je preko 1500 napisa o Projektu Bijenale, a u našim i svjetskim elektronskim medijima emitirano je 1200 minuta priloga. 

Na prezentaciji u Strasbourgu bit će predstavljeni radovi 40 umjetnika. Između ostalih tu su radovi naših - Edina Numankadića, Brace Dimitrijevića, Danice Dakić, Almina Zrne…, regionalnih – Ede Murtića (Hrvatska), Mladena Stilinovića (Hrvatska), Raše Todosijevića (Srbija), Dalibora Martinisa (Hrvatska), Laibacha (Slovenija), Milije Pavićevića (Crna Gora), Yane Calovskog (Makedonija)… kao i internacionalnih – Nikolaya Oleynikova (Rusija), Alfreda Pirrija (Italija), Karsten Konrada (Njemačka), Saeri Kiritani (Japan), Mirosalava Balke (Poljska), Adel Abidina (Irak), Emre Erkala (Turska), Armina Linkea (Njemačka), Brian Daileya (USA), Basim Magdya (Egipat)…

Prezentacije ovog značajnog projekta do sada su održane u UNESCO Palazzo Zorzi u Veneciji, Villa Romana u Firenci, pred otvaranje Istanbul bijenala u SALT Beyoğlu, u Muzeju suvremene umjetnosti Zagrebu, na Akademiji likovne umjetnosti u Trebinju, u Ministarstvu za kulturu Republike Albanije u Tirani. Sedma Prezentacija Projekta i konferencija za medije održana je u MUMOK-u Beč i Ministarstvu za kulture Austrije.