BiH djelimično slobodna zemlja

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan slobode medija, koji je ustanovljen 3. maja 1991. godine usvajanjem Deklaracije u Vindhoku, na konferenciji Ujedinjenih nacija o slobodi medija u Africi, koju je sastavila grupa afričkih novinara prije devet godina.

Tom deklaracijom, cenzura je proglašena za grubo kršenje ljudskih prava, a vlade svih zemalja pozvane su da obezbijede poštivanje ustavnih garancija za slobodu medija.

Svjetski dan slobode medija obilježavanje se svake godine 3. maja, a odluku o njegovom obilježavanju donijela je Generalna skupština UN sa ciljem da se podigne svijest o značaju slobode štampe i podsjete države da je njihova dužnost da poštuju i podržavaju pravo na slobodu izražavanja zagarantovano članom 19 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, kao i da bi bila obilježena godišnjica Vindhoške deklaracije.

U posljednjem godišnjem izvještaju američke nevladine organizacije "Fridom haus", BiH je u pogledu slobode medija označena kao "djelimično slobodna zemlja" i zauzima 97. mjesto.

Svjetski dan slobode medija UNESKO obilježava održavanjem UNESKO/Giljermo Kano - nagrada za slobodu štampe za zaslužne pojedince, organizacije ili institucije koji su dali izuzetan doprinos odbrani i/ili promociji slobode štampe bilo gdje u svijetu.

Nagrada se dodeljuje od 1997, na prijedlog nezavisnog žirija od 14 novinara. Kandidature se dostavljaju od strane regionalnih i međunarodnih nevladinih organizacija koji rade za slobodu štampe, kao i zemalja članica UNESKO-a.

Nagrada je nazvana u čast Giljermo Kano Isaza, kolumbijskog novinar koji je ubijen ispred kancelarije njegovog lista "El Espektador" u Bogoti, 17. decembra 1986. poslije Kanovih članaka koji su smetali kolumbijsim narko-kartelima.

UNESKO Svjetski dan slobode štampe svake godine takođe obilježava i okupljanjem medijskih profesionalaca, organizacija za slobodu štampe i agencije UN kako bi podnijeli izvještaj o procjeni stanja slobode medija širom svijeta. Svaka konferencija ima glavnu temu, a u vezi je sa slobodom štampe, medijskog pokrivanja terorizma, nekažnjivosti i ulozi medija u postkonfliktnim zemljama.

Reporteri bez granica objavili listu ‘grabežljivaca’

Reporteri bez granica povodom Svjetskog dana slobode medija objavljuju aktualiziranu listu ‘40 grabežljivaca’ na kojoj se nalaze politički i vjerski čelnici ili terorističke organizacije koje se sistemski obrušavaju na rad novinara.

‘Moćni, opasni, nasilni, oni su iznad zakona’, ističe nevladina organizacija za zaštitu novinara. Ništa manje od 17 šefova država te brojni šefovi vlada nalaze se na listi, pored nekih redovitih oružanih snaga, kriminalnih, mafijaških ili terorističkih organizacija. Kineski, iranski, ruandski i tuniski predsjednik dijele listu s kolumbijskom gerilskom skupinom FARC-om, ETA-om ili izraelskim i palestinskim snagama, prenosi Dnevnik.hr.

Nevladina organizacija nabraja najljuće protivnike slobode medija prema kontinentu. ‘U Latinskoj Americi nasilje dolazi uvijek iz istog paklenog kvarteta: preprodavači droge, kubanska diktatura, FARC i paravojne skupine’. Reporteri bez granica ističu da se na ‘afričkom kontinentu također malo toga promijenilo’, ali da ‘neka izvješća govore naprotiv o pogoršanoj situaciji na Bliskom istoku i u Aziji’.

Neki grabežljivci su nestali s liste, poput somalijskog šefa obavještajnih službi Mohameda Warsamea Darwisha, opozvana u decembru 2008. godine. Reporteri bez granica koji ove godine slave 25 godina postojanja pokreću reklamnu kampanju koju je osmislila jedna od kompanija koja podržava tu nevladinu organizaciju - agencija Saatchi & Saatchi.

Tri plakata na kojima se izmjenjuju portreti trojice šefova država Kim Jong-ila, Mahmuda Ahmadinedžada i Moamara Gadafija ilustriraju tu novu kampanju protiv grabežljivaca na slobodu medija. Reporteri podsjećaju da je od ‘početka godine devet novinara platilo životom slobodu govora, a gotovo 300 novinara trenutno je u zatvoru’.

Otvorn konkurs za najbolje novinarstvo

Evropska komisija danas, na Svjetski dan slobode medija, zvanično pokreće nagradu "Lorenco Natali" za 2010. godinu koja se u partnerstvu sa najprestižnijim svjetskim novinarskim udruženjima, Reporterima bez granica i Svjetskim udruženjem novinskih izdavača, dodjeljuje za najbolje novinarstvo u oblasti razvoja, demokratije i ljudskih prava.

"Lorenco Natali" je međunarodna nagrada koja se od 1992. godine dodjeljuje za najbolji novinarski rad na razvoju, demokratiji i ljudskim pravima. Konkurs je otvoren za novinare koji rade na televiziji, radiju, pisanim medijima i internetu.

U 2009. godini na konkursu je učestvovalo više od 1 000 novinara iz 130 zemalja, saopšila je Delegacija EU u BiH.

Zainteresovani novinari mogu se do 31. avgusta prijaviti na web adresu http://www.nataliprize2010.eu. Pobjednici će biti proglašeni u decembru, kada će im na svečanoj ceremoniji u Bruxellesu, uz prisustvo evropskog komesara za razvoj Andrisa Piebalgsa, biti uručene nagrade.

Nagrade ukupne vrijednosti 60.000 eura dobiće 17 novinara iz Afrike, Evrope, Bliskog Istoka, Azije i Južne Amerike.

Nagrada "Lorenco Natali" je već 20 godina sastavni dio razvojne politike kojom se, braneći slobodu izražavanja, demokratiju, ljudska prava i razvoj, na najbolji način promoviše dobro upravljanje, mir i poboljšanja uslova života u najsiromašnijim zemljama.

Lorenco Natali (1922 - 1990) bio je evropski komesar, a zatim, od 1976. do 1989. godine, potpredsjednik Evropske komisije, sa posebnom odgovornošću za saradnju i razvoj između 1985. i 1989. godine.

srna/radiosarajevo.ba