Akademik Esad Duraković: Drugo izdanje "Hiljadu i jedne noći"

Jedno od najznačajnijih djela svjetske književnosti ponovo je pred bosanskohercegovačkim čitaocima. Hiljadu i jedna noć, u integralnom prijevodu s arapskog jezika akademika Esada Durakovića, dobija novo, drugo izdanje u četiri toma, koje je objavila sarajevska "Svjetlost".

Povodom ovog izdanja akademik Esad Duraković za portal Radiosarajevo.ba piše o djelu kojem je posvetio godine prevodilačkog i naučnog rada, ali i o njegovom mjestu u književnosti, kulturi i našem razumijevanju svijeta.

Njegov tekst objavljujemo u cijelosti:

Piše: Akademik Esad Duraković, za portal Radiosarajevo.ba

Svjetski literarni monument "Hiljadu i jedna noć" upravo izlazi u izdanju "Svjetlostkomerca" iz Sarajeva. Djelo se objavljuje u četiri pozamašna toma u mome prijevodu. To je zasad jedini integralni prijevod na jezike naroda ove regije, a sačinjen je prema najpoznatijem kritičkom izdanju izvornika – prema tzv. bulačakom izdanju.

Prijevod sam uradio u vrijeme srpske opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu, radeći – nestvarno kao u Šeherzadinom svijetu – hiljade sati uz granate pa i uz svijeću povremeno napravljenu od pertle za patike i jestivog ulja.

Čitaocima može biti zanimljiva činjenica da izvornik s kojeg sam prenosio ovo djelo u bosanski jezik nema nigdje ni jednoga interpunkcijskog znaka, novog reda itd. jer to je karakteristika klasičnog arapskog jezika.

Bosanska Šeherzada

I dok se rađala naša, bosanska Šeherzada, gledao sam u grču i u plaču kako plamen guta Nacionalnu biblioteku u Vijećnici, pa sam, shrvan, vraćao se u kreacijskom inatu i poletu radu na tome djelu.

U djelu ima oko osam hiljada stihova koji su u izvorniku izvrsno rimovani i ritmizirani pa je valjalo prenijeti ih kao takve u bosanski jezik. Danas naprosto ne mogu povjerovati da sam to mogao uraditi, ali valjda u tim preteškim vremenima čovjek crpi snagu iz izvora nepoznatih i njemu samome.

Prvo izdanje integralnog djela objavio je je "Ljiljan" 1999. godine čak u 10.000 kompleta, a među ostalima donaciju je dala Fondacija "Soroš" u iznosu tadašnjih 50.000 KM. Izdavač "Ljiljan" nikada nije izvršio svoje obaveze prema meni ni najmanjim dijelom pa je sve završilo na sudu. No, budući da je Šeherzada majstor priča i čudesnih naracijskih obrta, dogodilo se da je to djelo bilo glavna referenca na osnovu koje mi je UNESCO 2003. godine dodijelio nagradu za doprinos upoznavanju među kulturama ("Sharjah Price…").

To je jedinstveno djelo koje baštini naracijska i strukturna iskustva književnosti antičke sanskritske Indije, zatim atičke i prijeislamske Perzije, abbasidskog Halifata koji bijaše kulturno središte svijeta – sve do Kaira, kada je (krajem 15. vijeka) sačinjena redakcija teksta kolji sam preveo. Potom je Šeherzada u "mehkim i gizdavim orijentalskim papučama" kročila na tlo Evrope u zanosnom, cvrkutavom jeziku Francuza Gallanda te je cijeli kontinent vrlo brzo i zauvijek osvojila.

Na današnji dan, kada pišem ovu obavijest, na vlast je stupio najpoznatiji bagdadski halifa i znamenit sabesjednik Šeherzadin, Harun a-Rašid (14. rebiul evvela 170. h., odnosno 14. septembra 786).

Monument Vječnosti

Koincidencija dostojna Šeherzadinoga svijeta!

Danas se, evo – sretni Care, kako bi kazala Šeherzada – nastavlja njena izvanredna pri/povijest u našem jeziku zahvaljujući izvrsnom osjećaju za vrijednosti gospodina Vedada Halilovića, direktora "Svjetlostkomerca", prilježnom i kompetentnom uredničkom radu profesora Seada Šemsovića i izvrsnom dizajnu Hane…

Šeherzadina priča, njena sudbina, prepuna je obrta, ali je uvijek pozitivitetom bremenita. "Hiljadu i jedna noć" je u svakom smislu više proces nego što je kreacijski i distribucijski okončano djelo.

Hiljadu i jedna noć je zaista literarni i kulturalni monument Vječnosti.

Više liči univerzumu nego standardnom književnom djelu.