Nafisa Latić: Vučićev “eksploziv” kao spas za Orbana?

Samo nekoliko dana dijeli Mađarsku od izbora koji neće odrediti samo politički pravac te zemlje, već i dodatno testirati već krhko jedinstvo Evropske unije u vremenu višestrukih kriza.

Piše: Nafisa Latić za Turkiye Today 

Godinama Viktor Orban svoj politički opstanak gradi na konfrontaciji. Suprotstavlja se Briselu gotovo u svemu, od vladavine prava do odnosa prema Rusiji, i pritom se profilirao kao najglasniji i najdosljedniji kritičar unutar EU. Protivio se sankcijama Moskvi, tražio izuzetke za rusku naftu i otvoreno dovodio u pitanje evropski konsenzus.

Vučićeva pozicija

Istovremeno, svoju političku bazu učvršćivao je narativima o zaštiti identiteta, posebno tokom migrantske krize, kada je upozoravao na, kako je govorio, “islamizaciju Evrope” i odbacivao prijedloge Brisela o raspodjeli izbjeglica. Taj spoj sigurnosne retorike i kulturnog straha postao je temelj njegove dugogodišnje dominacije u njegovoj zemlji.

Danas, u trenutku kada globalne tenzije rastu nakon eskalacije krize na Bliskom Istoku i kada energetska tržišta ponovo postaju nestabilna, vijest iz Srbije dolazi u politički osjetljivom trenutku. Tokom vikenda, Aleksandar Vučić izjavio je da su srbijanske vlasti pronašle eksplozivne naprave u blizini infrastrukture povezane s gasovodom TurkStream. Prema njegovim riječima, eksploziv je lociran nadomak ključnih tačaka kroz koje ruski gas dolazi u Evropu, uključujući i Mađarsku.

Poruka je bila jasna. Ne radi se samo o lokalnom incidentu, već o potencijalnoj prijetnji evropskoj energetskoj sigurnosti.

Gasovod TurkStream danas je jedna od ključnih ruta za transport ruskog gasa ka Evropi. Njegov značaj dodatno je porastao nakon prekida i ograničenja drugih pravaca od početka rata u Ukrajini.

Za Mađarsku, koja i dalje u velikoj mjeri zavisi od ruskih energenata, riječ je o strateškom pitanju.

U takvom kontekstu, čak i nagađanja o mogućoj sabotaži imaju političku težinu.

Orban je već ranije sugerisao da bi Ukrajina mogla biti odgovorna za napade na energetsku infrastrukturu povezanu s Rusijom, što je Kijev više puta negirao. No, uoči izbora, percepcija često ima veću snagu od činjenica.

Napeto u Budimpešti

U Budimpešti, atmosfera je napeta. Društvo je duboko podijeljeno, a izborna utrka neizvjesna. Iako ankete pokazuju tijesan odnos snaga, Orban i njegova stranka Fidesz i dalje imaju ozbiljnu prednost zahvaljujući dugogodišnjoj kontroli političkog narativa. Njegova kampanja oslanja se na poruke stabilnosti, suvereniteta i energetske sigurnosti.

Opozicija, okupljena oko proevropskih snaga, pokušava ponuditi drugačiju viziju. Zalažu se za smanjenje ovisnosti o Rusiji, jačanje odnosa s Briselom i obnovu institucionalnih standarda. No, u vremenu krize, takve poruke često ostaju u sjeni sigurnosnih tema.

I upravo tu dolazi do izražaja tajming.

Mađarski istraživački novinari već su upozoravali na mogućnost da se sigurnosne prijetnje koriste kao politički alat uoči izbora. Pojavile su se i spekulacije o mogućim manipulacijama ili čak insceniranim incidentima, iako za to nema potvrđenih dokaza. Ipak, činjenica da se ovakva vijest pojavljuje neposredno pred izbore otvara prostor za sumnju.

Dodatnu težinu daje i to što informacija dolazi iz Srbije, zemlje čiji su odnosi s Briselom već dugo opterećeni kritikama zbog demokratskih standarda i političkih tenzija. Aleksandar Vučić suočava se s protestima i rastućim nezadovoljstvom kod kuće, dok istovremeno održava bliske veze s Moskvom i političkim saveznicima poput Orbana.

Slabljenje evropskog jedinstva

U međuvremenu, Brisel djeluje zaokupljen drugim krizama. Fokus evropskih institucija sve više je usmjeren na odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i neizvjesnosti oko Trumpovih poteza. U takvom vakuumu pažnje, politički akteri skloni Moskvi unutar EU dobijaju dodatni prostor za učvršćivanje svojih pozicija.

Evropska unija već je pokazala oprez, pa i neodlučnost, u sličnim situacijama. Napad u Banjskoj na sjeveru Kosova 2023. godine, kada su naoružani srpski militanti ubili kosovskog policajca, bio je ozbiljan sigurnosni incident. Ipak, reakcija Brisela ostala je suzdržana i bez jasnih političkih posljedica.

Ako Orban osvoji još jedan mandat, takav obrazac mogao bi se nastaviti. To bi dodatno oslabilo jedinstvo EU u odnosu prema Rusiji i otvorilo prostor drugim državama da preispitaju svoju poziciju.

U kontekstu rastućih cijena energenata nakon eskalacije sukoba koji uključuju Iran, takvi pomaci postaju još vjerovatniji. Kako troškovi rastu, politički pritisak da se pronađu alternativni, često politički problematični izvori energije, postaje sve jači.

U takvom okruženju, priče o sigurnosnim prijetnjama gasovodima poput TurkStreama prestaju biti samo pitanje sigurnosti. One postaju dio političke strategije.

Izbori u Mađarskoj zato nisu samo nacionalni događaj te zemlje. Oni su ogledalo šire evropske dileme. Kako reagovati kada se sigurnost, energija i politika spoje u isti narativ. I koliko je Evropa spremna da odgovori prije nego što takvi narativi postanu nova politička realnost.