Savez kolumnista | Prof. dr. Nedžad Bašić: Svijet u velikoj transformaciji (II)

U nastavku analize velike transformacije svijeta, prof. dr. Nedžad Bašić razmatra posljedice duboke krize povjerenja, solidarnosti i demokratskog poretka. Tekst se naslanja na istraživanja prof. Bašića za potrebe knjige Doktrina kreativne modernosti (Evropski defendologija centar, Banja Luka, 2023.).

Pandemija, klimatske promjene, tehnološka revolucija, rast nejednakosti i jačanje autoritarnog populizma, prema njegovom mišljenju, nisu samo krize našeg vremena već i nagovještaji velikog preuređenja međunarodnog poretka. Pred čovječanstvom se zato otvara pitanje kakav će biti svijet koji nastaje i može li novi globalni poredak biti zasnovan na saradnji, odgovornosti, solidarnosti i novoj demokratskoj viziji.

Piše: Prof. dr. Nedžad Bašić, za portal Radiosarajevo.ba

Fenomenalan rast prosperiteta na jednoj strani i neprihvatljiv i ničim opravdan rast siromaštva i nejednakosti na drugoj strani doveli su do paralelnog marširanja demokracije i autoritarizma.

To uporedno marširanje demokracije s autoritarizmom uvest će čovječanstvo u zonu novih velikih sumnji, zastoja i poremećaja, iz čega će izrasti nepovjerenje u sposobnost države i međunarodnih organizacija da kreiraju i uspostave novu političku viziju opstanka i prosperiteta čovječanstva. Na toj sumnji i nepovjerenju izrasta velika kriza demokracije, što će voditi čovječanstvo u jednu od najdubljih ekonomskih i moralnih kriza u ovom mileniju i u ekspanziju autoritarnog populizma.

Autoritarni populizam

Kriza koja je samo podstaknuta interakcijom između autoritarnog populizma i pandemije COVID-19, ali ne i produkovana time, dramatično je pokazala koliko je čovječanstvo međuovisno, ali istovremeno još uvijek nedovoljno nezainteresirano da kreira ambicioznu političku platformu na kojoj bi se mogao oblikovati novi međunarodni poredak fundiran na općem konsenzusu, multilateralizmu i vladavini zakona, kroz efikasnu suradnju, solidarnost i koordinaciju. Ova kriza je dramatično ukazala na sve nedostatnosti globalnog neoliberalnog poretka, nesposobnost i odsustvo volje kod država, globalnih i regionalnih organizacija i institucija, međunarodnih foruma, raznih koalicija i samog čovjeka da se suoče s izazovima koje nose nove globalne strukturalne promjene koje se oštro naziru na horizontima ovog milenija.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Kriza koja je potaknuta ekspanzijom autoritarnog populizma i virusnom pandemijom COVID-19 pokazala je svu krhkost, nepostojanost i odsustvo solidarnosti među državama, što je dovelo u pitanje ne samo globalni zdravstveni sistem već i cjelokupnu globalnu ekonomiju, što je zaprijetilo urušavanjem međunarodnog poretka. Izostalo je koordinirano i blagovremeno informiranje o pojavi i širenju patogenog virusa, pristupu testovima, tretmanima i mjerama zaštite od infekcije kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi. Izostao je sinhronizirani pristup u proizvodnji cjepiva i imunizaciji kao kolektivnom javnom dobru koje je moralo biti dostupno svima. Globalna platforma Access to COVID-19 Tools (ACT) Accelerator, koju je pokrenula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u partnerstvu s G20, ostala je dobrim dijelom paralizovana različitim političkim interesima i nedovoljnom financijskom podrškom, što je rezultiralo slabim slobodnim protokom podataka i problemima u licenciranju intelektualnog vlasništva. Zbog političkog i financijskog blokiranja rada Svjetske zdravstvene organizacije izostala je blagovremena zajednička, sveobuhvatna i objektivna analiza uzroka i posljedica pandemije.

Autoritarni populizam odbija podržati strategiju kako ojačati Svjetsku zdravstvenu organizaciju, kako učiniti Svjetsku trgovinsku organizaciju učinkovitijom, kako iskoristiti potencijale međunarodne trgovine, kako obezbijediti korektnu podršku razvijenih zemalja za nerazvijene zemlje, uključujući ih u regionalne i globalne integracijske procese preko ravnopravnog partnerstva, ne dovodeći ih u političku i ekonomsku podređenost i zavisnost, te time podstaći održiv rast međunarodne zajednice. Snažan je otpor autoritarnih vlasti da podrže nerazvijene zajednice u smanjenju njihovog duga radi osiguranja održivosti financiranja njihovih ekonomija, koristeći pri tome puni opseg međunarodnih financijskih instrumenata kao što su rezervna imovina Međunarodnog monetarnog fonda, posebna prava vučenja (SDR). Odbacuje se strategija koja bi omogućila ravnopravan pristup u korištenju novih tehnologija i beneficija koje proističu iz tehnološkog razvoja, što bi omogućilo nove inovacije, ravnopravan napredak, inkluziju i otvorenost društva i države.

Na samom početku 21. stoljeća ostaje otvoreno pitanje klimatskih promjena i efikasnosti ekološke zaštite. Prirodne katastrofe: poplave, požari, suše, zagađenje zraka, olujni vjetrovi... rastu geometrijskom progresijom, što svake godine proizvodi velike ljudske i materijalne štete i proizvodi ogromne financijske troškove. Pored ovih akutnih klimatskih šokova još veću prijetnju nose tzv. hronični klimatski šokovi koji su danas vidljivi na globalnoj ravni i koji direktno utiču na zdravlje i na kvalitet života miliona ljudi koji prolaze kroz siromaštvo. Države koje proizvode više od 65% globalnih emisija stakleničkih plinova obavezale su se na ugljičnu neutralnost. Sve nacionalne vlade, preduzeća, gradovi i financijske institucije trebale bi se sada pridružiti globalnoj koaliciji za smanjenje emisije CO2 na nulu prema Pariškom klimatskom sporazumu – i započeti provedbu konkretnih planova i politika. Nažalost, tih konkretnih planova i politika još nema na vidiku zbog velikog otpora autoritarnih vlada.

Nema na vidiku ni jasnih i ozbiljnih inicijativa kojima bi se pokrenulo reguliranje korištenja interneta u cilju stvaranja sigurnog, otvorenog i besplatnog globalnog digitalnog prostora gdje bi bio zagarantovan slobodan protok podataka, što čini potisnu snagu nove globalne digitalne ekonomije i ekološke zaštite. Prekid obrazovanja miliona djece, što je prouzrokovano tekućom krizom, značajno će utjecati na obrazovanje novih generacija, na njihovu sposobnost razumijevanja globalnih strukturalnih promjena, različitih kulturnih sistema vrijednosti, na prihvatanje pluralizma i poštovanje sloboda i prava čovjeka, što će svakako imati velikog utjecaja na dalje zaoštravanje odnosa između kulturnih, vjerskih i rasnih grupa, kao i na odnose između države i društva.

Preuređenje međunarodnog poretka

Susretanje AI, algoritma mašinskog učenja, biotehnologije... i pandemije COVID-19 s političkom agresivnošću autoritarne države možda je najbliže trenutku preuređenja međunarodnog poretka. Milioni ljudi su zaraženi i ubijeni. Ekonomski krah izazvan pandemijom najgori je od Velike depresije. Mnogi će postati još siromašniji, gladniji i agresivniji. Ta bespomoćnost i siromaštvo inicirat će velike migracione pokrete stanovništva od siromašnih ka bogatim zemljama, što bi moglo dovesti do rasta nacionalizma i rasizma, do daljeg propadanja demokracije i nepovjerenja javnosti u vlade, što će voditi permanentnoj pobuni siromašnih protiv nejednakosti, što će tražiti novi globalni odgovor i nova globalna rješenja za ovaj fenomen u 21. stoljeću.

Više nego ikad dosad stvara se nužnost mirne kohabitacije između bogatih i siromašnih, velikih i malih, demokratskih i manje demokratskih zajednica. Globalna socijalna pomjeranja stanovništva, globalne klimatske promjene, novi biotehnološki algoritmi koji traže nesmetan globalni protok podataka sve više će poticati nužnost približavanja i doticanja različitih kulturnih i eko sistema, što će prisiljavati državu da demonstrira internacionalističku i kooperativnu politiku koja donosi konkretne rezultate po pitanjima koja su izravno važna za svakodnevno preživljavanje čovjeka kao ljudske jedinke.

Ove promjene iz temelja će mijenjati kulturu geostrateškog prostora u novom multilateralnom poretku, što će stvarati nove kreativne atraktivnosti između javnog i privatnog sektora, tražiti otvaranje novih neformalnih procesa (modela) pregovaranja umjesto tradicionalnih globalnih institucija, koje su previše opterećene preraspodjelom normativne moći, te stvarati nove standarde za globalno poslovno okruženje, za zaštitu privatnosti podataka, zdravlja i sigurnosti potrošača i okoliša. To će svakako tražiti i promjene u formulaciji interesa države u nastojanjima da obezbijedi globalne tržišne regulatorne kapacitete i standarde. Mijenja se struktura moći "koja se širi izvan vojne i političke moći na moć definiranu regulatornim kapacitetom i tržišnim snagama", što traži promjenu prirode suvereniteta države, što čini najveći izazov pred kojim se našlo čovječanstvo u 21. stoljeću.

Nova kultura suvereniteta države neminovno treba i novu strukturu multilateralnih globalnih odnosa koji bi bili efektniji u rješavanju političkih i ekonomskih izazova, posebno u zemljama sa slabom političkom infrastrukturom i siromašnim ekonomijama koje će gotovo sigurno pretrpjeti velike štete zbog dužničkog ropstva. Zemlje zajmodavci moraju pronaći novi model naplate svojih potraživanja kroz suradnju, izbjegavajući pri tom nekorektne zahtjeve u naplati duga koji bi mogli dodatno oslabiti ekonomije zemalja dužnika i proizvesti još veće siromaštvo i glad u Africi i Aziji i na drugim mjestima.

Stvaranje novog demokratskog svijeta

Bez obzira na svu agresivnost autoritarnog populizma koja je podstaknuta pandemijom COVID-19, danas se stvara novi svijet. Na još uvijek nevidljivim horizontima čovječanstva izrasta novi svijet s novim sistemima vrijednosti, novim izazovima i novim mogućnostima, ali i sa brojnim otvorenim pitanjima, strahovima i nadanjima. Taj novi svijet u pokretu nosi i nove potrebe, nove mogućnosti i nove implikacije, ali i novi način razmišljanja i novi način traženja rješenja za otvorena pitanja.

Na ivici doticanja autoritarnog (zatvorenog) i demokratskog (otvorenog) svijeta izrasta, još uvijek nevidljiv, taj "novi svijet" koji traži novi koncept komplementarnosti između poslovnog razvojno-tehnološkog koncepta i sigurnosno-političkih i ideoloških zahtjeva. Stvaranje komplementarnosti između globalne razvojno-tehnološke paradigme i globalne sigurnosno-političke strukture uvodi čovjeka u taj "novi svijet" u kojem se stvaraju nove intuicije i generišu nove strategije kreativnog prestrojavanja odnosa između države, društva i čovjeka.

Traži se novi model kapitalizma s novom strategijom preživljavanja čovječanstva, zasnovanog na komplementarnosti interesa između države (elita), društva (pojedinca/grupe) i tržišta (korporacija). Taj model "progresivnog i odgovornog kapitalizma” koji se stvara na toj komplementarnosti interesa i vrijednosti, afirmiše strategiju multilateralne "kreativne privlačnosti” koja podstiče zajedničke vrijednosti i interese u potrazi za afirmativnom vizijom novog međunarodnog poretka, u kojem bi geopolitičko rivalstvo i konflikt između država bio potisnut na marginu, što bi otvaralo širi prostor demokratskoj reformi međunarodnog liberalnog poretka, kreirajući time "doktrinu kreativne modernosti”.

Ova skica svijeta na samom početku 21. stoljeća mogla bi biti "turning point" za novi zaokret i novu budućnost u kojoj će prava i slobode čovjeka dobiti novu strukturu i novi sadržaj kao izraz veće garancije za preživljavanje čovječanstva na višem standardu življenja, posebno onih najsiromašnijih.

(Kraj)

* O autoru

Prof. dr. Nedžad Bašić profesor je međunarodnog javnog prava, međunarodnih odnosa, evropskih studija i sigurnosnih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, magistrirao međunarodno javno pravo i međunarodne odnose, a doktorirao na Univerzitetu u Sarajevu. Kao Fulbrightov stipendista i gostujući istraživač boravio je na univerzitetima u SAD-u i Kanadi, uključujući Columbia University i George Washington University. Predavao je i na univerzitetima u Kanadi, Pakistanu i Italiji. Autor je i koautor brojnih naučnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika iz oblasti međunarodnog prava, globalne sigurnosti, međunarodnih odnosa, evropskih integracija i rješavanja konflikata. Njegova istraživanja podržale su brojne međunarodne institucije i fondacije.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.