Dragan Bursać: Sad ste se sjetili? Njemačka konačno otkrila šta Putin godinama radi na Balkanu?
"Ponekad pomislim da neko u njemačkoj vanjskoj politici čita moje kolumne sa zakašnjenjem od nekoliko godina, pa onda ono što je pročitao implementira kao svježu geopolitičku spoznaju. A to nas dovodi u nezgodnu situaciju: Ili ljudi pojma nemaju šta se ovdje događa, ili čitaju strašno, strašno sporo."
Često pomislim kako negdje u Berlinu postoji kancelarija za Balkan, a u toj kancelariji fascikla na kojoj piše: "Otvoriti kad zagusti". U fascikli moje i tuđe kolumne stare nekoliko godina, poneki izvještaj iz Sarajeva, mapa Bosne i Hercegovine i crveni flomaster kojim se, kad konačno dođe vrijeme, podvuče riječ Rusija.
Piše: Dragan Bursać, za portal Radiosarajevo.ba
Henry iznenadio Ibrahimovića: Čestitao mu rođendan na bosanskom uz hit Dubioze kolektiv
I evo, izgleda da je došlo to vrijeme.
Njemačka vlada sada upozorava na pokušaje delegitimizacije izbora u Bosni i Hercegovini, na ugrožavanje državnog poretka i strane utjecaje. Preciznosti radi, u službenom odgovoru njemačke vlade od 1. oktobra, koji prenosi Radio Slobodna Europa, Rusija nije izričito imenovana; govori se o političkim akterima koji unaprijed pokušavaju delegitimizirati izbore i nove izborne tehnologije. Šira njemačka procjena, međutim, rusku destabilizaciju Zapadnog Balkana odavno tretira kao sigurnosni rizik.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Al' ste se sjetili. Svaka vam čast!
Berlin otkriva ono što Balkan živi
Problem je što ovdje nikakvo otkriće više nije potrebno.
Ruska politika prema Bosni i Hercegovini godinama nije skrivena u podrumima GRU-a niti zapisana nevidljivom tintom. Milorad Dodik godinama odlazi Putinu, Rusija godinama politički podržava rukovodstvo Republike Srpske, a Dodik godinama govori o otcjepljenju. Samo nekoliko dana pred izbore Dodik i premijer RS Savo Minić ponovo su bili kod Putina u Moskvi.
Sam koncept "srpskog sveta" takođe nije pao s Marsa prošlog četvrtka. Carnegie je još 2024. opisivao Republiku Srpsku kao važan element ruske politike prema "serbosferi", odnosno prostoru "srpskog sveta", uz Srbiju, sjever Kosova i srpske političke strukture u Crnoj Gori.
Dakle, tragovi nisu bili baš suptilni niti skriveni. Sjetimo se i Vulina koji je javno iznosio koncept djelovanja "srpskog sveta".
I onda, šta reći? Trebao je valjda Putin lično doći pred Brandenburšku kapiju sa transparentom "Balkan je ruski" da bi neko rekao: ljudi, ovdje se možda nešto događa.
A u međuvremenu se promijenio Washington
Njemački taz, u analizi koju prenosi Slobodna Bosna, sada ide korak dalje i tvrdi da se Trumpova Amerika približava rukovodstvu Republike Srpske, dok autor Erich Rathfelder američki zaokret povezuje i s lobiranjem i poslovnim interesima oko Južne interkonekcije. To je analiza i interpretacija autora, a ne službeno priznanje Washingtona da je prihvatio Dodikovu politiku.
Ali politička promjena odnosa jeste vidljiva. Reuters uoči izbora opisuje razilaženje SAD-a i evropskih partnera oko pojedinih ključnih pitanja u BiH, uključujući ulogu visokog predstavnika i veliki energetski projekat Južne interkonekcije.
I sad Europa gleda preko Atlantika i polako shvata da možda više nema američkog starijeg brata koji će na kraju sastanka lupiti šakom o sto, završiti posao i ostaviti Briselu da napiše saopštenje.
Tu počinje pravi problem.
Europska geopolitika na leru
Jer nije stvar u tome da Berlin baš ništa nije znao. To bi bilo faktografski pogrešno. Njemačka je vratila svoje vojnike u EUFOR još 2022, a Bundestag je ove godine produžio mandat upravo uz obrazloženje da ruski rat protiv Ukrajine povećava rizik destabilizacije Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.
Problem je mnogo gori: Znali su, a ponašali se kao da imaju beskonačno vremena.
To je evropska bolest našeg doba. Registruju problem, napišu dokument, formiraju komisiju, izraze duboku zabrinutost, pa onda čekaju da problem naraste dovoljno da proizvede novu konferenciju.
Za to vrijeme Balkan se rapidno mijenja.
"Srpski svet" nije država sa nacrtanim granicama i međunarodno priznatim planom teritorijalnog ujedinjenja. To je politički koncept čiji se praktični domet vidi kroz ideju nacionalnog povezivanja Srba preko postojećih državnih granica. Podsjećam, svesrpski sabor 2024. već je institucionalizirao dio te političke simbolike, uz snažnu podršku Moskve.
Zato Srbija, Republika Srpska, sjever Kosova i Crna Gora nisu četiri nepovezane tačke na karti kada se govori o ruskom utjecaju, srpskom nacionalizmu i slabljenju zapadnog prisustva. Niti svaki događaj u tim prostorima treba nasilno ugurati u jednu veliku zavjeru. Mnogo je opasnije ono što se odvija javno: političko povezivanje, proizvodnja zajedničkog identitetskog prostora, osporavanje državnih institucija i stalno pomjeranje granice prihvatljivog.
A Europa svaki put otkrije posljednju fazu procesa kao novu pojavu pa se ko biva čudi.
Dobro jutro, Berlin!
Njemačka danas upozorava na izbore, Rusiju, destabilizaciju i podrivanje države. Dobro je da upozorava. Još bi bolje bilo da europska politika konačno shvati kako Bosna i Hercegovina nije laboratorijski miš kojeg možete posmatrati dok eksperiment traje.
Ovdje se već trideset godina testira koliko država može biti slaba prije nego što prestane funkcionisati, koliko secesionizma može biti tolerisano prije nego što postane normalnost i koliko puta možete nagraditi destabilizatora pregovorima prije nego što shvati da mu se destabilizacija isplati.
Zato, dragi Nijemci, hvala na upozorenju.
Samo ste malo zakasnili. Mi ovdje već godinama živimo ono što ste vi upravo otkrili.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.