Neven Anđelić: Kao rupa u krofni

Ilustracija: radiosarajevo.ba

Evropska visoka predstavnica za vanjsku politiku dolaskom u Sarajevo, te potom Beograd i Prištinu, precizno markira teritoriju koja je u briselskim kuloarima označena kao rupa u krofni. (Zamišljena krofna je drugačija od sarajevske i ima rupu u sredini). Sva slast i vrijednost je u okruženju, a u sredini su Bosna, Hercegovina, Srbija i Kosovo.

Stoga izjave lokalnih vlastodržaca o koracima ka evropskim integracijama su ništavne. Potrebno je samo malo poznavanja političkih prilika u Evropskoj uniji. Slična je situacija i sa članstvom u NATO-u iako je reforma odbrane u Bosni i Hercegovini najsvjetliji dio provođenja politike nacionalistickih stranaka na vlasti u ovoj zemlji.

Istine radi, potrebno je napomenuti da su Amerikanci jasno dali do znanja bosanskohercegovačkim vlastodršcima da tu nema pregovora i nakon precizno izdiktiranih uputa o reformi ona je i provedena. Atlantske integracije, dakle, ostvarljivije su od onih evropskih. Najočitiji razlog je nesposobnost i nekompetentnost državnih i entitetskih vlasti.

Drugi razlog je u Briselu. Vanjska politika Evropske unije je bila na prekretnici krajem prošle godine kada se raspravljalo o ličnostima koje bi mogle doći na čelo ovog resora. Stručnjaci su tvrdili da će se ovim imenovanjem odrediti i javno iskazati nakana zemalja članica. Naime, ako novoimenovani “šef diplomatije” bude jaka, univerzalno priznata politička ličnost, to će značiti da će se u Briselu kreirati vanjska politika.

"Catherine who?"

David Miliband, britanski ministar vanjskih poslova, slovio je kao takva ličnost ali je imenovana i u Londonu nedovoljno poznata Catherine Ashton. Njene sposobnosti su hvaljene u zvaničnim krugovima te među onima koji je zapravo poznaju ali bez obzira na lijepe riječi i vrline baronese Ashton nije teško zamisliti situaciju kada ona pokušava kontaktirati njemačku kancelarku ili ured francuskog predsjednika gdje je sekretarica pita “Catherine who?” U tom detalju je problem kao što je bio problem sa onim njemačkim visokim predstavnikom u Sarajevu prije nekoliko godina. Namjerno ne podsjecam na njegovo ime jer je već odavno zaboravljen. Uprkos svim sposobnostima i kvalitetama nedovoljno poznata politička ličnost nema pristup najvaznijim ljudima u evropskim prijestolnicama a bez njih je nemoguće kreirati ikakvu politiku.

Stoga, posjeta Catherine Ashton Sarajevu znaci vrlo malo. Ona ne kreira vanjsku politiku Evropske unije već je samo koordinira što je trenutno nemoguć posao. Čak ni o pitanju priznanja ili nepriznanja Kosova, Madrid i Berlin ne misle isto te stoga ni Brisel ne zna šta bi rekao.

Napredak u evropskim integracijama se postiže reformama u Sarajevu ali ova vlast za to nije sposobna što dokazuju već skoro dva desetljeća. Uz jedan kratki prekid. Posjeta baronese Ashton Sarajevu imala bi smisla jedino da je ona napravila diplomatski gaf i zaobišla zvanične predstavnike Bosne i Hercegovine tako jasno stavljajući do znanja glasačima da Evropa neće doći u ovu državu sa ovakvom vlašću.

Vezano: Evropska šefica diplomatije u Sarajevu