Dragan Bursać: Sieg Heil za Ratka Mladića!

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

"U Beogradu srpski nacionalisti skandiraju Ratku Mladiću, pozdravljajući ga Hitlerovim pozdravom Sieg Heil. Meni ovo više od bilo čega govori o Mladićevoj ideologiji, borbi i njemu kao nečovjeku, ali i o stanju u današnjoj Srbiji."

Srpski desničari, čitaj fašisti u Beogradu, prije dva dana klicali su Ratku Mladiću, pozdravljajući ga visoko podignutih ruku Hitlerovim pozdravom “Sieg Heil“.

Piše: Dragan Bursać za Radiosarajevo.ba

Vidjeli ste to sigurno, uoči sjajne izložbe Duša Srebrenice višestruko nagrađivanog sarajevskog autora Midhata Poturovića u galeriji Endžio hab u centru Beograda, skupila se rulja, kako sebe nazivaju “patriota“, da kažu jasno i glasno šta misle o izložbi, Srebrenici, Mladiću i genocidu.

Sama izložba bila je koncipirana kao surovo i istinito viđenje srebreničkog genocida kroz objektiv aparata Poturovića i trebala je da pokaže užas, koji traje i koji je suština genocida. A taj užas je bitan i transgeneracijski. Pogledajte samo na fotografiji oči majke Hatidže - heroine, koja nije dočekala da se njena borba ovaploti u realno pokajanje i sušto denacifikacijsko priznanje genocida.

Hitler, Musolini, Mladić

Nego, vratimo se mi patriotama, desničarima, dakle fašistima i nacistima srpskim, koji s one strane galerijskog zida, visoko podignutih ruku u zraku sa pozdravom “Sieg Heil“, negoduju protiv uvijek jedne istine i skandiraju ima svog heroja Ratka Mladića. Jer za njih je Mladić odista simbol herojstva poput Hitlera i Musolinija.

Taman tako, koliko su Hitler i Musolini heroji, toliko je i Ratko Mladić!

I ko sam ja ili ko ste vi da im branite da progovore istinu, jače od svih nas - a istina glasi - Mladić je odista kombinacija populističkog fašiste i mračnog isprogramiranog naciste, koji je do kraja porodio svoje misli, primijenio ih u praksi i na koncu proveo genocid.

Konačno da nije bilo Ratka Mladića i njegovih kerbera zla, ne bi bilo niti izložbe, koja je posvećena svim stradalnicima u genocidu. Pa se kompletan događaj može i, zapravo, mora gledati sveobuhvatno, kao čin akcije i reakcije, svjetlosti i mraka, teze i antiteze.

Vidite, ovakvi koji Hitlerovim pozdravom salutiraju Ratku Mladiću i njegovoj ideologiji, prvo su svojom energijom zla stvorili srpsku mitomaniju, onda izrodili SANU-ovce i na koncu kreirali tzv. “rukovodstva“, bosanskih i inih Srba, a koja su u konačnici počinila genocid. Dakle, oni su ti prvotni, oni su ti koji su početak i geneza zla. Oni su mračna akcija, oni su nepatvoreni užas, koji glorofikujući komandanta smrti i tada i sada, ovdje u Beogradu stvaraju i indukuju novu nesreću.

Poturovićeva izložba je ljudska i dijalektička reakcija na svijet zla, ona je pročišćavajuća i denacifikatorska i hoću da vjerujem da je većina Beograđana podržava. E sad, to što ja hoću da vjerujem, nema nikakve veze sa realnošću. Tu izložbu podržavaju dobri ljudi i njihovi prijatelji koji su došli na istu. Ali zato ogromna i strašna većina ostalih, sve se svojom šutnjom i (ili) glasnom afirmacijom zla, poput ovih neofšista na ulazu ili poput srbijanskog državnog rukovodstva, koje odbija da prizna genocid, zapravo se slažu sa Mladićevim putem kontrarevolucije, koji je završen genocidom.

Ništa više i ništa manje od toga!

Zločinac se vraća na mjesto krvoprolića - uvijek!

Pa mi se onda sve prosvijetli - za mene nema bolje potvrde od ove, ko je i šta je Ratko Mladić i kakva je bila njegova borba i ideologija. Sa jedne strane zida začeci i manifestacije njegovog ideološkog nacističkog svjetonazora, sve sa podignutim rukama u Sieg Heil pozdrav, a sa druge strane stakla, rezultati te politike zla.

Sve, sve se poklopilo!

Zločinac Mladić je preko svojih obožavatelja i emisara, došao na virtuelno mjesto zločina i genocida. Jer ga se tiče, reklo bi se danas, ali tiče ga se ne kao nekakvu žrtvu statičnu, nego kao ideološkog arhitektu nekih novih, budućih genocida.

Da, ovo naravno govori o trenutnom stanju stvari u današnjoj Srbiji, o stanju (ne)svijesti i kolektivne amnezije ili još bolje poremećaja, da ne kažem bolesti duha. No, morate znati da se u Srbiji na dan Pobjede nad fašizmom na zvaničnoj, državnoj svečanoj Akademiji emituju Ljotićeve koračnice, da su četnici odavno mitomanskim lažima “prevedeni“ i prekršteni u oslobodioce, a da je Ratko Mladić heroj.

Pa bi zaista bilo čudno, neuobičajeno i rijetko da smo na događaju koji otvara oči uspavanoj Srbiji, glede srebreničkog genocida, ostali bez buzdovana koji slave svog fašističkog heroja i ratnog zločinca.

Na koncu, neko će reći (sa pravom), pomjeren je fokus ”Duše Srebrenice“, sa jedne genijalne izložbe na opskurnjake koji slave Mladića?!

Ali, to je neizostavno i kako rekoh, dio jedne cjeline - zločinac sa jedne strane stakla i zida i njegove žrtve sa druge strane. To je naprosto dio jedne nevidljive dijalektike za većinu naroda u Srbiji, koji je poricanje digao na nivo kolektivne ideologije, filozofije i umstvenog stanja svijesti.

Ovo što je ikonografija huliganska, zapravo, treba biti iskren, pa prevesti na jezik politke, predstavlja baš ideološku bazu današnjeg srpskog društva na čelu sa političarima koji su na ovaj ili onaj način isplivali ispod skuta genocidnog režima.

Mladić-Heroj, a ne zločinac, uprkos majki Hatidži, uprkos 8372 ubijena ljudska bića u genocidu, uprkos fotografijama realnosti, eto to je ta svenarodna hipnoza.

Možda sa one, prave strane zida, slika vrijedi više od hiljadu riječi i možda kroz objektiv fantastičnog Midhata Poturovića urliče istinom, ali zato hepening, živih ljudi sa druge strane, koji salutiraju, vrijede milijardu riječi. I oni kažu-nacista Mladić je naš heroj i mi sve ovo radimo nekažnjeno u Srbiji, koja negira genocid i vazdiže zločinca u nebeske visine.

E zato je bitno pokazati cijelu sliku i sagledati istinu, koja je, na žalost, mnogo mračnija i tamnija od onoga što tek naivno želimo da vidimo.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.