BiH ne smije biti ostavljena na margini EU

Pišu Mirza Ćatibušić i Bronagh Ćatibušić za Irishtimes.com

Prije 20 godina, Bosna i Hercgovina je bila poprište pokolja. Europa nije ništa konkretno uradila da zaustavi rad dok više od 100.000 ljudi nije poginulo i još nekoliko puta toliko ranjeno. Danas rat nije stvar svakodnevnice, ali u Bosni, problemi proizašli iz rata, ostaju nerazriješnjeni.

U toku je pronalaženje rješenja za probleme prošlosti i razvoj regije. Ključna stvar u ovom procesu je proširenje Evropske unije (EU). To je istaknuto na konferenciji održanoj 24. maja, koju je organizovalo Predstavništvo Irske u EU. U svom obraćanju zamjenik premijera Irske Tánaiste Eamon Gilmore izrazio je zabrinutost zbog manjka napretka u Bosni i Hercegovini za dostizanje kriterija za članstvo u EU, što ima ozbiljne posljedice, ne samo za Bosnu, već i za cijelu Europu.

Povratak u rat?

Kao Europljani moramo se zapitati: Da li želimo trajni mir na našem kontinetu? Da li želimo stabilnost i reforme koje integracija u EU može ponuditi? Ili možda želimo rizikovati "mogući povratak u nestabilnost kojem smo svjedočili 1990-ih", za koji je Tanaiste upozorio da se može dogoditi stagniranjem balkanskih naroda u članstvu u EU.

Dok se Hrvatska sprema da pristupi EU 1. jula, kao i zemlje regiona, prije svih Srbija, Bosna se suočava sa povećanom marginalizacijom.

Izostavljanje BiH van EU nije u interesu naroda BiH.  EU insistiranje na suštinskim reformama mogle bi biti od koristi za hiljade porodica koje su gladne dok političari uživaju u luksuznom životu i pokazuju malo želje za promjenu statusa quo.

Put u članstvo EU bi trebalo biti nešto u čemu bi svi narodi BiH učestvovali. Trebalo bi promovisati uzajamno razumjevanje, a ne ovjekovječenje podjele neraskidivog  Daytonskog sporazuma.

Ovaj sporazum je 1995. okončao rat, ali i legitimizirao posljedice etničkog čišćenja razdvojivši zemlju na dva entiteta (Republiku Srpsku i Federaciju BiH). Istina je da je Daytonski sporazum zaustavio rat u kojem su se dogodile neke od najvećih grozota na Europskom tlu još od 2. svjetskog rata, uključujući opsadu Sarajeva i pokolj u Srebrenici. Kako god, nije uspio ustanoviti stabilnu državu.

EU ima potencijal da ponudi bolju budućnost. Ministrica evropskih poslova Irske Lucinda Creighton i komesar za proširenje EU Štefan Füle su na konferenciju u Farmleighu izjavili: "Sa pristupanjem Hrvatske EU će doslovno dotaći BiH, zajednička granica sa EU može postati pravi most ako se država usredoči na reforme".

Nesrećom, čini se da EU, umjesto da zahtijeva svoje uslove za osiguranje ovih reformi, više praktikuje da povladuje hirovima bosanske političke elite. Vodeći političari, bez obzira na etnicku pripadnost, ne mare za reformu, te profitiraju iz sadašnje inertia-e.

Moraju biti donesene teške odluke. EU mora shvatiti da njen pristup Bosni i Hercegovini nije urodio plodom. Republika Srpska, efektivno sa odobrenjem međunarodne zajednice, djeluje kao samodovoljan feud, dok su u Federaciju političari više zabrinuti zadobijanjem ličnog uticaja i međustranačke svađe nego za zaštitu interesa BiH.

EU je kompletno obmanuta ako misli da će ove ukopane vlasti riješiti situaciju. Ako EU ne poduzme akcije u korist naroda BiH, ulazak zemlje u EU će se zaustaviti.

Obnovljene tenzije

Ako je to slučaj EU će biti direktno odgovorna za stvaranje izolirane, siromašne zemlje koja bi mogla dovesti do obnove tenzija u regionu. Europa ne smije biti saučesnik u alienaciji Bosne, potrebna je nova prespektiva.

Kako se Tánaiste obratio u debati 16. maja "sada je vrijeme za temeljno razmatranje angažmana EU u Bosni i Hercegovini".

U posljednim sedmicama predsjedovanja Europskom unijom Irska može iskoristiti priliku za takvu promjenu, za dobrobit naroda BiH i istinski ujedinjene Europe.