Dino Mustafić za Radiosarajevo.ba: MESS je izrazito 'svebosanski' festival

Deset dana pred početak općih izbora u BiH počinje i ljepša strana sarajevske jeseni – 54. Internacionalni teatarski Festival MESS. Političari su zaposjeli institucije, medije, ulice, poštanske sandučiće, no pozorišta su još uvijek slobodna i čekaju da se u njih privremeno smjeste neke od najboljih teatarskih kompanija iz svijeta i regije koje stižu na ovogodišnji MESS. 

O programu MESS-a informirajte se na ovom linku

Dugogodišnji direktor festivala Dino Mustafić za čitatelje portala Radiosarajevo.ba predstavlja ovogodišnje izdanje. Razgovor započinjemo s konstatacijom da se 54. MESS, u organizacionom smislu, odvija u prilično "nezahvalno" vrijeme - koincidira s općim izborima i Kurban-bajramom, što može ugroziti posjećenost nekih predstava. 

„Sudeći prema informacijama koje imamo, ove godine vlada veliki interes za festival i velik je broj rezervacija. Mislim da je razlog tome jedan vrlo dinamičan program i tematski okvir festivala vezan uz blisku i daleku prošlost, a preko kojeg ćemo osvjetljavati mnoga pitanja naše savremenosti i budućnosti. U tom smislu je znakovit i ovogodišnji  slogan festivala 'budućnost prošlosti' i sasvim sigurno da korespondira i s okolnostima u kojima se dešava festival, a to su izbori i izborne kampanje. Upravo vidimo da često oni koji su davali obećanja, a nisu ih izvršili, računaju na diskontinuitet pamćenja svojih glasača, a na isti način je i cijelo naše društvo skoro pa oboljelo od jedne kolektivne amnezije. Preko prošlosti se pokušava i dalje manipulirati, ta prošlost se moralno relativizira i zloupotrebljava, a mi ćemo kroz umjetničke predstave govoriti tim jezikom emocije, scenskog detalja, scenske slike koja treba da nam otvori viziju budućnosti", kaže direktor Mustafić. 

Zanimljivo da je ovogodišnji festival najavljen plakatom koji je pisan ćirilicom, pismom koje mnogi doživljavaju spornim. U nekim dijelovima naše zemlje se još uvijek bojom zatamnjuje ćirilično pismo na saobraćajnim putokazima. Kako su ljudi doživjeli plakat, pitamo ga.  

„Ćirilica je dio naše tradicije, jedno od dva ravnopravna pisma. Ćirilicu naša djeca uče u školama i mogu da je čitaju i pišu, što je veoma važno jer pripada našem kulturno-historijskom naslijeđu. Pokušaj da se ćirilični plakat eventualno politizira je propao zato što je festival MESS do sada dovoljno senzibilizirao javnost da zna da je festival internacionalnog karaktera i da će ove godine imati i zemlje u kojima je ćirilica jedino pismo. To je nama potpuno prirodna i normalna stvar. Ne treba polaziti od onoga što je deformacija, već polaziti od onoga što je prirodno i normalno. Kada govorimo o BiH, mislim da je civilizacijski sram i stid da se crnim sprejem brišu ćirilićni natpisi, jer je to diskriminacija jednog pisma i jedne kulture, a mi želimo da afirmišemo našu multikulturalnost kao temelj bh. društva. Inače, imali smo vrlo dobar prijem plakata, izazvao je pažnju jer je napisan u kurzivu koji je korišten početkom dvadesetog vijeka i što je u svom jezičkom iskazu napisan arhaičnim jezikom, kako su se tada oglašavale određene poruke ili kampanje. Plakat je u duhu ovogodišnjeg festivala. Komentari su, kao i ranije, vezani uz jednu sjajnu saradnju koju imamo s agencijom Fabrika, saradnju koja je prepoznata u svom vizuelnom identitetu i koja je uvijek izazivala pažnju. A plakat se, u neku ruku, uklopio u izbornu kampanju, tako da je on, rekao bih, kontrapunkt svemu onome što možemo vidjeti." 

U tom smislu, zanimalo nas je koliko je MESS "svebosanski" festival? 

„MESS je izrazito svebosanski, ne samo zato što je već godina disperziran sa svojim programskim sadržajima koji se osim u Sarajevu dešavaju i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, nego je to festival koji je, između ostalog, uvezao bh. gradove. Treba se podsjetiti da su u godinama nakon rata preko ovog festivala po prvi puta banjalučka i sarajevska pozorišta ostvarila saradnju. Karakteristično je i da je MESS insistirao na uvezivanju mostarskih pozorišnih kuća. Treba reći da je festival MESS i prije diplomatskih odnosa sa susjedima u regionu, imao gostovanja predstava iz tih zemalja. To govori da je MESS festival koji je proteklih godina jako radio na uvezivanju pocijepanog kulturnog prostora BiH i sada je već potpuno očekivano da su sva bh. pozorišta u selekciji", s ponosom ističe direktor.  

Nagrade na MESS u imaju veliku težinu kada su u pitanju biografije svjetskih izvođača. Iza tih nagrada stoje pažljivo odabrani žiriji.  

„Pored glavnog tročlanog žirija, kojeg ove godine čine Nataša Matjašec-Rošker, Carmen Mehnert-Havekost i Nermin Hamzagić, tu je još i žiri Međunarodne asocijacije pozorišnih kritičara, kao i žiriji medijskih pokrovitelja. Među njima je i žiri vaše medijske kuće, Radija Sarajevo,  za jednu vrlo specifičnu nagradu koju niko u regionu ne dodjeljuje – to je nagrada koja tretira zvuk u predstavi. Svi koji su do sada nagrađeni na MESS-u, vrlo rado u svojoj biografiji ističu tu nagradu kao nešto veoma važno i to ne treba da nas čudi, jer je to dio tradicije. Ovo je već 54. festival.“

Iako će na ovogodišnjem festivalu biti prikazano dvadeset osam predstava, zamolili smo direktora da nam skrene pažnju na one koje je bilo najteže realizirati i dovesti u Sarajevo. 

„Mi smo proteklih godina najavljivali da ćemo dovesti Thalia Theater iz Hamburga kao jednu od najprestižnijih kuća u Evropi. Stoga s oduševljenjem mogu da najavim jednog od najznačajnijih redatelja sa njemačkog govornog područja, a to je Luk Perceval. Ova trupa otvorit će festival predstavom Front koja je posvećena Prvom svjetskom ratu. Zatvaramo festival predstavom koja je posvećena isključivo Sarajevu, Jana Lawersa jednog od najzanimljivijih koreografa i likovnih umjetnika belgijske Nedcompany. koja će se premijerno izvesti na Festivalu. Pored njih treba istaći da ćemo prvo put imati neke zemlje koje će biti veoma zanimljive – npr. Maroko ili Finsku. Treba izdvojiti koprodukciju Njemačke, BiH, Srbije i Turske u dokumentarističkoj predstavi Bojno polje sjećanja. Tu je i izuzetno zanimljiva regionalna produkcija, predstave iz Subotice ili Sombora. Osim predstava imamo i veliki broj pratećih događaja. Program će moći odgovoriti na vrlo visoke standarde koje smo sebi postavili. MESS iz godine u godinu uspijeva sačuvati primat u regionu, bez obzira na velike poteškoće koje nas prate", ističe Mustafić.   

Na kraju, osvrnuli smo se na činjenicu da, istovremeno s promotivnom kampanjom MESS-a, teče i promotivna kampanja Dine Mustafića kao kandidata za Parlament FBIH. Pitali smo ga da li je uspio da razdvoji ova dva lika? 

„Veoma strogo, zato ne bih ni sada govorio o tome“. 

Ipak, na naše insistiranje da odgovori koji bi bili njegovi prioriteti u kulturi, ukoliko bi bio izabran, Mustafić kaže kako bi učinio sve da BiH ne bude poznata po tome kako se za kulturu, sport, obrazovanje i nauku izdvaja najmanje budžetskih sredstava, navodeći Kunderinu misao: Ako jedan narod ne možete porobiti i osvojiti gusjeničkim tenkovima, onda ćete to učiniti tako što ćete mu uništiti kulturu. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba