Vrijeme je da zaštitimo biljke od zime: Šta unijeti u kuću, a šta može ostati vani?

Jesen je već ozbiljno zakoračila u naše krajeve, a s nižim temperaturama dolazi i vrijeme da zaštitimo biljke koje su tokom toplijih mjeseci krasile balkone, terase i bašte. Nije, međutim, svaku biljku potrebno odmah unositi u kuću, neke će sasvim dobro podnijeti zimu na otvorenom uz odgovarajuću zaštitu, dok su druge osjetljive na prvi ozbiljniji mraz.

Posebnu pažnju treba obratiti na biljke koje rastu u saksijama. Njihovo korijenje mnogo je izloženije hladnoći nego korijenje biljaka posađenih direktno u zemlji, pa je važno saksije skloniti na zaštićeno mjesto, grupisati ih i dodatno izolovati. Britansko Kraljevsko hortikulturno društvo (RHS) preporučuje zaštitu osjetljivih biljaka već pri prvim najavama mraza, posebno ako se nalaze na izloženim i hladnim položajima.

Ako biljke unosite u zatvoren prostor, prije toga ih pregledajte i uklonite oštećene dijelove, ali i provjerite ima li na listovima i stabljikama nametnika. Biljke koje su cijelo ljeto provele napolju ne treba bez razmišljanja premjestiti iz hladnog vanjskog prostora u veoma topao i suh stan. Za mnoge osjetljive vrste bolji su svijetli i hladniji prostori bez mraza, poput zatvorenog balkona, zimskog vrta ili svijetle prostorije s umjerenom temperaturom. Citrusima, naprimjer, odgovara hladniji prostor uz dovoljno svjetlosti i manje zalijevanja tokom zime.

Za biljke koje ostaju napolju važna je dobra zaštita od hladnoće i vjetra. Saksije se mogu obložiti izolacijskim materijalom, a biljke prekriti zimskim flisom ili jutom. Slama, suho lišće, kora i drugi materijali mogu poslužiti kao zaštita tla i korijena. Plastične folije ne treba čvrsto omotavati direktno oko biljke, jer mogu zadržavati vlagu i povećati rizik od oštećenja.

Dalije su među biljkama kojima treba posvetiti posebnu pažnju. Porijeklom su iz toplijih krajeva i osjetljive su na mraz. Nakon što prvi mraz ošteti nadzemni dio, gomolji se mogu izvaditi iz zemlje i prezimiti na mjestu zaštićenom od smrzavanja. RHS navodi da se u blažim i dobro dreniranim područjima gomolji mogu ostaviti u zemlji, ali ih tada treba dobro zaštititi slojem malča. U hladnijim i vlažnijim uvjetima sigurnija opcija je njihovo vađenje i čuvanje preko zime.

Slično vrijedi i za gomoljaste begonije. Kada lišće počne prirodno žutjeti u jesen, zalijevanje treba smanjivati. Nakon što nadzemni dio odumre, gomolji se mogu izvaditi, osušiti i čuvati na hladnom mjestu zaštićenom od mraza. RHS preporučuje da budu u gotovo suhom supstratu, poput pijeska ili odgovarajućeg materijala, uz povremenu provjeru kako bi se spriječilo njihovo isušivanje ili truljenje.

I ne zaboravite, nije svaka biljka ista. Palme, paprati, citrusi, hibiskusi, pelargonije i druge nježnije vrste imaju različite potrebe, pa je prije zimovanja najbolje provjeriti upravo zahtjeve konkretne biljke. Opće pravilo ipak je jednostavno: zaštitite osjetljive biljke prije ozbiljnog mraza, osigurajte im odgovarajuću količinu svjetlosti, izbjegavajte pretjerano zalijevanje tokom hladnih mjeseci i pokušajte ih skloniti od hladnog vjetra. Uz malo pripreme, mnoge biljke koje su nam uljepšavale proljeće i ljeto mogu nas dočekati spremne i za novu sezonu.