U čemu griješe vegetarijanci?

Vegetarijanski način ishrane ima neporeciv blagotvorni učinak na zdravlje. Mnoge studije pokazale su da dobro planirana, sadržajna ishrana na bazi namirnica biljnog porijekla smanjuje rizik od gojaznosti, srčanih bolesti, dijabetesa i moždanog udara i značajno produžava očekivano trajanje života. Ipak, bez pravih informacija i izbalansirane prehrane, vegetarijanstvo može donijeti i određene rizike po zdravlje čovjeka, piše Huffington Post, prenosi B92.

Evo nekoliko grešaka koje vegetarijanci prave, a koje im mogu narušiti zdravlje.

Informacije o hrani dobijate iz nepouzdanih izvora. Ako odlučite da postanete vegetarijanac nakon što u magazinu pročitate priču o omiljenoj holivudskoj zvijezdi koja je prešla na taj način ishrane, griješite. Iako većina njih djeluje mršavo i zdravo, to ne znači da njihov organizam sadrži sve potrebne nutritijente koji su tijelu potrebni za normalno funkcionisanje. Manjak vitamina lako se javlja u slabo planiranoj vegetarijanskoj dijeti, a naročito vitamin B12.

Biti vegan u BiH

Nedavna studija je pokazala da neostatak tog vitamina može izazvati nepovratno oštećenje nerava. Zato je jako važno da pronađete ljekara koji će vam objasniti sve rizike vegetarijanstva i alternative namirnicama životinjskog porekla.

Volite grickalice. Mnogi vegetarijanci zapravo su nepopravljivi ljubitelji grickalica koji su umjesto mesa odlučili svoju ishranu „obogatiti“ čipsom, perecima i keksima, jer ne znaju šta drugo da jedu. Problem je u tome što te prerađevine vašem organizmu nemaju šta ponuditi, osim nepotrebnih kalorija. Ako previše uživate u grickalicama, pokušajte da ih zamijenite zdravijim opcijama, poput mrkve, krastavca, kokica, integralnih krekera, badema i grožđica.

Prva vegetarijanska škola u New Yorku

Vaš svakodnevni meni je jednoličan. Jednolična ishrana može dovesti do nedostatka ključnih vitamina, minerala i zdrave masnoće, a to će vas izložiti brojnim rizicima ili vratiti na mesnu ishranu. Pronalaženje raznih vrsta jela je ključ za zadržavanje na vegetarijanskoj stazi.

Fokusirajte se na to da svakog dana unesete dovoljno proteina (orahe, sjemenke, mahunarke, tofu), kalcijuma (zelenog lisnatog povrća poput kelja i brokolija), željeza (sušenog voća i mahunarki), vitamina B12 (žitarice sa dodatkom ovog vitamina, sojino mlijeko), vitamin D (dovoljno izlaganje suncu i suplemente), a uz sve to da uopšte unosite dovoljno voća i povrća svakodnevno.

Na šta vegetarijanci moraju paziti

Gajite zablude o proteinima. Postoje dvije zablude o proteinima. Prva je da “stvarne” proteine možete dobiti isključivo iz mesa, a druga da vam je potrebno mnogo njih da biste bili zdravi. Međutim, biljni proteini podjednako su dobri od životinjskih, a nalaze se u mahunama, grahu, integralnoj soji, kikirikiju, leblebijama i grašku.

Osim toga, proteina vam je potrebnomnogo manje nego što mislite. Većini zdravih pojedinaca potrebno je oko 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine. Dakle, ako imate 60 kg, potrebno vam je okvirno 48 grama proteina.

Zašto jedemo krave, ali ne i zlatne retrivere?

Mislite da ste imuni na bolesti uzrokovane hranom. Mnogi vegetarijanci misle da će odabirom biljne hrane smanjiti mogućnost trovanja bakterijama. Međutim, slučajevi trovanja biljnom hranom podjednako su česti kao mesom ili mliječnim proizvodima.

Ono što je važno je da pravila o pripremanju namirnica treba da važe za sve ljude, a naročito djecu i osobe sa slabim imunim sistemom.