Tri metode učenja za nove generacije

Sociolozi već godinama upozoravaju na činjenicu da tradicionalne metode držanja nastave nisu kompatibilne sa novim generacijama mladih rođenih u digitalnoj eri. Teoretičari društva su odavno definisali ove mlade kao Generaciju Z (mladi rođeni od 1990. do 2000. godine). 

Tabla i kreda su potpuno zastarjela sredstva u nastavi kada je Generacija Z u pitanju jer mladi danas koriste tablet računare, interaktivni su na virtuelnim društvenim mrežama i svakodnevno koriste širokopojasni Internet.

Nastavnički blog Valentinkuleto.com savjetuje promjenu pristupa nastavi, prilagođavanje nastavnih sredstva i podizanje nivoa interaktivnosti. 

Pažnja mora biti usmerena ka metodama vizuelnog učenja

Fokusirati se na kritičko razmišljanje i rješavanje problema, a ne na memorisanje informacija

Uvijek će biti onih kojima je lakše da neke informacije prosto zapamte, ali postavlja se pitanje da li će oni ta znanja moći da iskoriste u realnim radnim okolnostima i zadacima. Smatra se da je posebno danas nepotrebno pamtiti određene informacije kada su one dostupne na par klikova i pretraga na Internetu. Jasno je da se strateški obrazovanje mora baviti edukacijom mladih u smislu razvijanja kritičkog razmišljanja i učenju primjene znanja u rješavanju problema, a ne kreiranjem kadrova koji će u svakom trenutku znati datume istorijskih događaja, vrijednosti matematičkih konstanti ili određenih naučnih teorema. Preduzetništvo se smatra osnovom budućeg ekonomskog privređivanja i stoga je važno na vrijeme obučiti mlade znanjima koja će im pomoći u borbi da opstanu na tržištu.

Prilagoditi predavanja potrebama mladih po kriterijumu vremena

Velika mana generacije Z je što im od prevelike količine plasiranih informacija pažnja drastično opada posle kraćeg vremena. Jednostavno, zasićenost informacijama i ubrzane kongitivne aktivnosti doprinose činjenici da već poslije nekoliko desetina minuta mozak ne može da primi nove informacije i da mu je potreban odmor. I zaista, čas od 45 minuta je nepraktičan kada je pažnja dvadesetogodišnjaka u pitanju. Predavanja se moraju podijeliti u kraće segmente ili je potrebno omogućiti mladima da imaju pristup znanju onda kada su spremni da ga prihvate. Tu na scenu stupaju metode učenja na daljinu, e-learning platforme i sistemi kojima se lako pristupa preko Interneta i koji su u svakom trenutku dostupni, savjetuje Valentinkuleto.com.