Top 5 začina za hladne dane

Radiosarajevo.ba
Top 5 začina za hladne dane

Vjerovali ili ne - pravu pomoć protiv hladnih i vjetrovitih dana, vrebajućih virusa i bakterija te jednoličnih jelovnika nude mnogobrojni začini - osušene aromatične biljke ili dijelovi biljaka koji se dodaju jelima kako bi ona bila ukusnija i lakše probavljiva.
Začini imaju blagotvorna svojstva, djeluju antibakterijski i antiseptički, stimuliraju imunološki sistem, a neki čak i zagrijavaju organizam, piše portal Namirnice.ba 

Ovih top 5 začina ne samo da će učiniti jela ukusnijim – okrijepit će tijelo, sačuvati vas od bolesti i ukloniti melanholiju u prehrani.

Svestrani đumbir

Đumbir je porijeklom iz jugoistočne Azije. Već vijekovima se cijeni zbog svojih kulinarskih i medicinskih svojstava, a oštra, prodorna i pikantna aroma đumbira daje specifičan okus širokom nizu jela. Svježi je đumbir vrijedan izvor kalcija, bakra, mangana, magnezija, selena, cinka i željeza. Od vitamina sadrži nešto vitamina C, te vitamina B grupe posebno vitamina B6.


100 g đumbira sadrži približno 70 kcal

Ali, ljekovito djelovanje đumbir ne duguje toliko sadržaju mikronutrijenata koliko aktivnim tvarima prvenstveno gingerolima koji se odlikuju analgetskim, antipiretskim, antibakterijskim i antikarcinogenim svojstvima. Gingeroli imaju i snažna protuupalna svojstva. Đumbir je poznat po sposobnosti ublažavanja mučnina. Olakšava disanje, stimuliše imunološki sistem i potiče tijelo na znojenje, zbog čega se u azijskoj medicini koristi za liječenje prehlade i gripe.

Aromatični, oštri i prodorni okus đumbira dat će pikantnu aromu prženim jelima, juhama, žitaricama, riži i povrću. Odlično ide uz piletinu i riblja jela, a toplu i mirisnu notu osigurat će keksima, poslasticama i napitcima.

Aromatični cimet

Cimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovjeku. Stari su Egipćani njime obogaćivali napitke i liječili razne bolesti. Postoje na stotine vrsta cimeta, ali najpopularniji su cejlonski koji se smatra pravim cimetom, te kineski cimet.

Cimet obiluje prehrambenim vlaknima, manganom, kalcijem i željezom, a u nešto manjoj mjeri sadrži magnezij, selen, cink te vitamin C i K. Eterična ulja koja sadrži osiguravaju aromatični okus, ali brojne pogodnosti za zdravlje. Zbog toga djeluje blagotvorno na probavni sistem stimulirajući peristaltiku crijeva te samim time smanjuje nadutost i bolne grčeve. Također se odlikuje antibakterijskim i antifugicidnim djelovanjem, a pokazalo se i da povoljno djeluje na nivo masti i holesterola, ali i na nivo šećera u krvi zbog čega se preporuča i dijabetičarima.


Opojni miris cimeta potiče rad mozga i poboljšava kognitivne sposobnosti što može djelovati stimulativno na radnu populaciju koja u tmurnim i dugačkim zimskim danima unutar 4 zida često gubi motivaciju za rad. Cimet potiče cirkulaciju i zagrijava tijelo, a u tradicionalnoj se kineskoj medicini koristi kao sredstvo za olakšavanje simptoma gripe i prehlade. Dodatnu pogodnost pruža činjenica da cimet sadrži salicate koji osim što snižavaju temperaturu djeluju analgetski i protuupalno.

Cimet se najčešće dodaje napitcima, desertima, voćnim jelima i kolačima, posebno onima od jabuke. Ali, rezerviranjem cimeta samo za ova jela uskraćujemo cijeli spektar doživljaja. Tako cimet odlično nadopunjuje okus slatkog krumpira, mrkve i zimske bundeve, ali i mesnim jelima od janjetine, piletine i mljevenog mesa, a često se dodaje i kafi. 

Ljekoviti kim

Kim je dvogodišnja biljka razgranate stabiljke, čiji plod – sjemenke već odavno nalaze svoju primjenu i kao začin i kao ljekovito sredstvo. Kim potiče rad želudca i žučnog mjehura, pospješuje probavu i ublažava grčeve. Vjeruje se da djeluje laktogeno odnosno pospješuje izlučivanje mlijeka u dojilja i, što je posebno zanimljivo, uklanja loš zadah.


Budući da stimuliše rad bubrega potiče izlučivanje urina. Kim, također, pospješuje iskašljavanje i smiruje kašalj zbog čega je pogodan kao pripomoć u borbi protiv prehlada i gripe. U zimskim mjesecima zasigurno je od pomoći i antiseptičko djelovanje odnosno sposobnost kima da zaustavi razmnožavanje mikroorganizma. Kim se najčešće dodaje pekarskim proizvodima, a njegova oštra aroma dobro nadopunjuje i okus variva, a vrlo je popularan i kao aroma za sireve.

Osvježavajući anis

Anis je jednogodišnja biljka čiji neobičan dlakavi kruškasti plod sivozelene boje posjeduje ljekovita svojstva. Blagotvorno djelovanje slično je kimu pa se i anis može pohvaliti regulisanjem rada želudca i crijeva, uklanjanjem lošeg zadaha te laktogenim, antiseptičkim i diuretičnim djelovanjem. Također, pospješuje iskašljavanje zbog čega je anis vrijedna nadopuna kolekciji zimskih začina.


Sušene sjemenke se mogu dodavati pekarskim proizvodima i kolačima. Odlično nadopunjuje okus umaka i variva, a poživjet će i svaku salatu. Anis ima relativno intenzivni okus i ne slaže se najbolje s ostalim začinima (osim sa kimom) zbog čega je najbolje koristiti ga samog.

Moćna kurkuma

Porijeklom iz jugoistočne Azije, kurkuma posljednih godina plijeni pažnju naučne zajednice zbog brojnih ljekovitih svojstva. Ovaj začin jarko žute boje i gorko-slatke arome najpoznatiji je kao jedan od neizostavnih sastojaka pri pripremi currija.


Kurkuma sadrži čitav niz vitamina i minerala; prije svega se ističe sadržajem vitamina B6, B3, folne kiseline te minerala kalija, željeza i mangana. Također, predstavlja dobar izvor neprobavljivih prehrambenih vlakana, a što je posebno zanimljivo – sadrži i esencijalne omega-3 masne kiseline. Ali, apsolutno najveći adut kurkume je urkumin, biljni pigment zaslužan za njenu specifičnu boju. Upravo, zbog kurkumina je popis terapijskih svojstava kurkume podugačak. Naime, pokazalo se da kurkumin posjeduje snažna protuupalna i antioksidativna svojstva. Isto tako pogoduje dijabetičarima jer ima povoljno djelovanje na inzulinsku rezistenciju, a pokazalo se da djeluje povoljno i na kardiovaskularni sistem smanjujući nivo ukupnog i LDL (lošeg) holesterola, istovremeno povisujući nivo HDL (dobrog) holesterola.

Dalje, kurkumi se pripisuje antivirusno, antibakterijsko, antimikotičko i antikarcinogeno djelovanje. Također je otkriveno da kurkuma pogoduje optimalnoj funkciji jetre povečavajući njenu sposobnost detoksikacije. Budući da je zimi i hrana koju unosimo teža, a zbog veće učestalosti virusnih bolesti raste potrošnja i lijekova, ovo svojstvo kurkume može biti od velike koristi. Kurkuma se u kuhinji može dodavati kao začin raznim umacima i marinadama. Odlično se slaže s rižom, jelima od piletina i mesa, plodovima mora te salatama i preljevima za salatu, piše portal Namirnice.ba.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak