Šopingholizam je psihičko oboljenje

Smatra se da uobičajena, svakodnevna kupovina prelazi u bolest kada se pretvori u stalnu psihičku potrebu i pritisak te preraste finansijske mogućnosti.

Šopingholizam je psihički poremećaj, tačnije ovisnost koje se teško riješiti, stoji u izvještaju Univerziteta u Torontu koji je za naručioca Wharton's Jay H. Baker Retail Initiative i Verde Group proveo studiju uobličenu u disertaciju Men Buy, Women Shop.

Zaključci te studije potvrđuju da oko deset posto stanovništva zapadnog svijeta boluje od šopingholizma, a većinu "pacijentica", gotovo osam posto, čine žene. No i jednom i drugom spolu ovisnom o kupnji zajednički je motiv.

"Ovisnost o kupnji, kao i druge ovisnosti, popunjava neku emocionalnu prazninu. Ti ljudi u trenutku kada kupe nešto što im i ne treba, osjete ispunjenost i zadovoljstvo. No ono je kratkotrajno i gotovo uvijek praćeno grižnjom savjesti koje se onda šopingholičari rješavaju novom kupnjom. Riječ je o začaranom krugu iz kojeg se teško izvući" , pojasnila je za Večernji list psihologinja dr. Ljubica Uvodić Vranić i navela da takve impulsivne kupovine, osim kratkotrajnog zadovoljstva donose i povećan stres jer ova ovisnost košta.

Međutim, kao i svakom ovisniku, šopingholičaru(ki) teško je dokazati da zapravo ima problem koji zahtijeva liječenje. Smatra se da uobičajena, svakodnevna kupnja prelazi u bolest kada se pretvori u stalnu psihičku potrebu i pritisak te preraste finansijske mogućnosti. Osobe koje pate od tog poremećaja prelaze kreditni limit, zadužuju se, a nerijetko i kradu.

Uvjereni su da se društveni status postiže kupovinom luksuzne robe. Istraživanja američkih psihologa, koji se najviše bave ovom, jednom od novijih ovisnosti, pokazuju da je uzrok ovog psihičkog poremećaja često u ranom djetinjstvu. Nedostatak samopouzdanja u toj dobi može uzrokovati osjećaj osamljenosti koji se uklanja kupovinom.

Često se događa da šopingholičar kupi proizvod koji mu nije potreban, ali je na "akciji", pa poslije kupovine osjeća ispraznost ili očaj zbog potrošenog novca. Upravo finansijske posljedice, dugovi na karticama i minus na računu navedu osobu da potraži stručnu pomoć, a često je porodica potakne na liječenje. Liječi se, kao i druge vrste ovisnosti, psihoterapijom, a iznimno rijetko i medikamentima.