Sedam vrsta inteligencije

Šta znači biti pametan? Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili na školskom testu koji provjerava sposobnosti? Jesu li pametni oni koji imaju izvanrednu memoriju? U poslu, mi tradicionalno definišemo inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari, brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta.

Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja. Tomas Edison je radio gotovo kao fizički radnik dok nije otkrio sijalicu. On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspio.

Dakle, sijalica nije došla brzo. Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji su posljednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše znanje je Dr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Uma govori o sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju mjerimo vrlo usko, piše portal Najboljamamanasvetu.com.

Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije je u i sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama; sedam načina da bolje razumijete svoju prirodu i prirodu drugih ljudi.

VERBALNA INTELIGENCIJA. Pamet riječi. Odnosi se na riječi i jezik, sposobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.

VIZUELNA INTELIGENCIJA. Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.

FIZIČKA INTELIGENCIJA. Pamet tijela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se ‘misli tijelom’, da se stvari razumiju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.

MUZIČKA INTELIGENCIJA. Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičke i harmonijske ‘događaje’; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.

MATEMATIČKA I LOGIČKA INTELIGENCIJA. Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije.

INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA. Društvena pamet. Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.

INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA. Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinu i osećanja. Jak osjećaj sebe.

najboljamamanasvetu.com/radiosarajevo.ba