Savjeti za pravilno korištenje klima-uređaja: Izbjegnite prehlade i glavobolje ljeti

Sa dolaskom ljetnjih vrućina, klima-uređaj postaje naš najbolji prijatelj, ali nerijetko i dežurni krivac za ljetnje prehlade, ukočen vrat i glavobolje.

Česta zabluda je da klima sama po sebi izaziva bolest. Uređaj ne emituje viruse; problem nastaje isključivo zbog nepravilnog korišćenja – prenisko podešene temperature, suhog vazduha, direktnog puhanja i zapuštenih filtera koji postaju rezervoari mikroorganizama.

Šta se dešava u tijelu kada boravimo u loše podešenoj prostoriji?

Dugotrajan boravak u prostoru gdje klima radi "na maksimumu" izaziva specifične fiziološke reakcije u organizmu. Medicinska istraživanja pokazuju da hladan i suh vazduh najprije pogađa našu prvu liniju odbrane – sluzokožu.

Kada boravimo u klimatizovanom prostoru sa niskom vlažnošću vazduha, dolazi do:

Isušivanja sluzokože nosa i grla: Sluzokoža gubi svoju prirodnu vlažnost i zaštitni sloj, što olakšava virusima da se nasele. Otuda potiče onaj prepoznatljivi osjećaj grebanja u grlu i zapušenog nosa.

Iritacije očiju i suhe kože: Suh vazduh ubrzava isparavanje suznog filma, što dovodi do crvenila, peckanja i zamora očiju, dok koža gubi elastičnost.

Glavobolje i dehidratacije: Boravak u rashlađenom prostoru smanjuje naš prirodni osjećaj žeđi, zbog čega pijemo manje tečnosti, a blaga dehidratacija je primarni okidač za ljetnje glavobolje.

Ukočenosti mišića (termalni stres): Kada hladan vazduh puše direktno u tijelo, dolazi do naglog sužavanja krvnih sudova (vazokonstrikcije) u tom dijelu tijela. Mišići vrata, ramena i leđa reaguju odbrambenim grčem (spazmom), što izaziva bolnu ukočenost.

Da biste izvukli maksimum iz klima uređaja bez rizika po zdravlje, ljekari i stručnjaci za ventilaciju savjetuju primjenu nekoliko jednostavnih, ali ključnih pravila:

Pravilo 5 do 7 stepeni: Razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature ne bi trebalo da prelazi 7 stepeni. Nagli prelazak iz vrelog grada u ledenu prostoriju predstavlja ogroman šok za kardiovaskularni sistem, jer srce mora naglo da promeni ritam kako bi prilagodilo krvni pritisak.

Prijatno rashlađena soba jeste cilj, ali frižider u dnevnoj sobi to nije.

Skrenite krilca uređaja: Hladan vazduh nikada ne smije da bije direktno u prostor gde sjedite, spavate ili radite. Usmjerite krilca klime ka plafonu – pošto je hladan vazduh teži, on će prirodno i ravnomjerno padati naniže, hladeći sobu bez stvaranja "promahe".

Higijena uređaja kao prioritet: Redovno, na svake dvije nedjelje, sami operite mrežaste filtere pod mlazom mlake vode. Najmanje jednom godišnje prepustite uređaj profesionalnom servisu koji će uraditi dubinsku dezinfekciju isparivača i kadice za kondenzat. Time sprečavate širenje bakterija i opasne buđi.

Hidratacija i provjetravanje: Čak i kada ne osjećate žeđ, pijte vodu u kontinuitetu. Također, povremeno ugasite klimu i širom otvorite prozore na nekoliko minuta kako biste unijeli svjež vazduh bogat kiseonikom.