Recesija - dobra za zdravlje
Radiosarajevo.ba
Zvuči paradoksalno, no recesija je idealno doba da se počne živjeti zdravije, smanje izdaci za hranu, alkohol, cigarete i nepotrebne stvari, te poveća kvaliteta života, piše Jutarnji list.
Dok se na internetskim forumima naveliko raspravlja o tome kako uštedjeti, s napomenom da je seks (uglavnom) besplatan, a rastrošnost grijeh, zapadni stručnjaci, od američkih do talijanskih, javljaju se u medijima tvrdeći da je recesija dobra za zdravlje.
Utvrđeno je, naime, da u neizvjesnim vremenima ljudi manje puše, manje piju, manje se debljaju i općenito žive kvalitetnije. U “zlatnim danima” ekonomije, kad se mnogo radi, ali i mnogo zarađuje, stres raste, a briga za zdravlje i obitelj na drugom je mjestu, što su pokazala istraživanja američkih sveučilišta Stanford i North Carolina. Uglavnom se konzumira previše alkohola i masnija restoranska hrana ili, pak, polugotova pa na brzinu pripremljena.
No, kad nastupi krizno razdoblje, mnogo se toga mijenja. Izlazak u restoran postaje luksuz, kao i skupe jaslice ili izvanškolske aktivnosti za djecu. I tu zapravo svi neočekivano profitiraju: umjesto nezdrave brze hrane, obitelj će sjesti za hranjiv domaći obrok, djeca će se igrati s roditeljima, a mama i tata naći će vremena da obiđu rodbinu koju dugo nisu vidjeli.
I okoliš bolje prolazi u recesiji. Još prije dvije godine u Velikoj Britaniji bacala se jedna od četiri kupljene jabuke, novi televizor kupovao se u prosjeku svake dvije godine, a nova kuhinja pri svakoj selidbi. No, sad se čak i oni koji nikad nisu marili za ekologiju ponašaju štedljivije iz ekonomskih razloga, pa se tako u posljednjih šest mjeseci znatno smanjila količina smeća koja britanska kućanstva bacaju, a porastao je broj posuđenih knjiga u knjižnicama.
Potrošnju su smanjili čak i imućni ljudi čiji prihodi nisu stradali u recesiji.
- Razmetati se bogatstvom nepristojno je prema onima koji nemaju mnogo - izjavila je za "Njujork tajms" pravnica Marion Hagedorn, te dodala kako, unatoč dobroj zaradi, ne ide u šoping jer u ormaru ima “dovoljno odjeće za deset godina”.
To je tipično, objašnjava ugledna ekonomistica Džulijet B. Šor: ljudi troše kad svi oko njih troše, ali u krizi nestaje potrebe da se natječu sa susjedima. Fokus se mijenja i više nije važno dostići one koji su nas pretekli, nego se zamisliti nad sudbinom onih koji su ispod nas.
“Novu štedljivost” zagovara i Barak Obama koji je nedavno predstavio državni proračun pod naslovom “Nova era odgovornosti”. Nije čudo što se na inauguraciji njegove kćeri Saša i Malija nisu pojavile u dizajnerskim haljinama, nego u konfekciji Dž. Kru po pristupačnim cijenama koju rado nosi i Mišel Obama, dok je osiguravajuća kuća Olstejt pokrenula novu reklamnu kampanju uz slogan “Back to basics” - natrag na najosnovnije.
No, dobra hrana nisu precijenjene delikatese, nego voće i povrće, mahunarke i ribe, poručuju stručnjaci koji nude kombinaciju dobre hrane i malo uloženog truda kao pravo rješenje. Konkretno: s malo truda za malo novca i jedan sat rada možemo napraviti, primjerice, domaću pitu od jabuka.
To je jedan od međuobroka koji za utarnji list savjetuje dr sc Darija Vranešić-Bender.Smanjiti unos mesa i povećati unos ribe jedno je od pravila. Dr Vranešić-Bender ističe da radi očuvanja zdravlja ribu treba konzumirati barem dva puta sedmično u obrocima od po 170 grama.
Istodobno treba smanjiti unos rafiniranog šećera, redovito konzumirati voće i povrće, povećati unos sjemenki i orašastih plodova, te ekstra djevičanskog maslinova ulja. To su neki od savjeta kojima bi se vaš tanjur približio mediteranskoj prehrani - zlatnom standardu pravilne prehrane.
Među ljudima koji konzumiraju upravo mediteranski tip prehrane devet posto je niža stopa mortaliteta, šest posto niža učestalost karcinoma, devet posto manja smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti i 13 posto niža učestalost Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. To su podaci iz 12 studija provedenih na ukupno milijun i pol ispitanika, čiji su rezultati objavljeni u British Medical Journalu.
Brojne znanstvene studije pokazale su da zdravstvene blagodati mediteranske prehrane proizlaze iz visokog unosa vlakana, ribe, voća, povrća i maslinova ulja. Utvrđeno je da su osobe koje slijede takav način prehrane u manjoj opasnosti od obolijevanja od koronarnih bolesti. Osim zaštite od kardiovaskularnih bolesti, utvrđeno je da mediteranska dijeta ima preventivno djelovanje i na druge degenerativne bolesti.
Osam savjeta za uštedu u kupnji hrane
1. Kupujte sezonsko.
2. Iskoristite popuste - cijene na tržnicama variraju tokom dana, a najpovoljnije su veletržnice. I supermarketi redovito imaju određenu ponudu hrane na akciji.
3. Nosite ručak na posao - tako možete puno uštedjeti, a i znate što jedete.
4. Razmislite što kuhate - ovisno o tome što pripremate za jelo, često možete upotrijebiti jeftiniju, smrznutu varijantu namirnica koje ne morate sve odjednom iskoristiti.
5. Štedite na proteinima - kupujte porodična pakovanja mesa i koristite i manje skupe izvore proteina poput jaja, graha, žitarica.
6. Ne bacajte hranu.
7. Ne kupujte hranu zbog poznatog brenda - provjerite sastojke radi kvalitete, ali ne “padajte” na ljepša pakiranja.
8. Ako imate mogućnosti, obrađujte vlastiti vrt. Ne uskraćujte si male užitke.
jutarnji.hr/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.