Prijatelji ili nešto više? Način na koji grlite nekog može otkriti mnogo o vama

Novo istraživanje pokazuje da trajanje i čvrstoća zagrljaja mogu odražavati odnos i osobnost. Stil grljenja je individualan i ne ovisi o romantičnoj vezi ili prijateljstvu.

Bilo da se radi o nježnom, toplom zagrljaju ili neugodnom, kratkom stisku, svako ima svoj način grljenja. No, prema novoj naučnoj studiji, način na koji grlimo mogao bi otkrivati i crte naše ličnosti. Stručnjaci su pomoću napredne tehnologije analize videa temeljene na umjetnoj inteligenciji promatrali zagrljaje između prijatelja i romantičnih partnera.

Učesnici su više puta hodali jedni prema drugima i grlili se, a ujedno su ispunjavali i upitnike o svojoj ličnosti.

Rezultati su pokazali jasnu razliku u trajanju zagrljaja: romantični partneri grlili su se znatno duže. Zaljubljeni parovi u prosjeku su se grlili 7,02 sekunde, dok su prijatelji u zagrljaju ostajali tek 2,88 sekundi.

Međutim, intenzitet zagrljaja, odnosno njegova "čvrstoća", bio je snažno povezan s ličnošću ispitanika.

"Osobe s izraženim neuroticizmom, osobinom ličnosti koju obilježavaju poteškoće u nošenju s negativnim emocijama, preferirale su veću udaljenost tokom grljenja, pa samim time i slabije, opuštenije zagrljaje", napisao je autor studije prof. Sebastian Ocklenburg iz MSH Medical School Hamburg u tekstu za Psychology Today.

Nasuprot tome, osobe s izraženom savjesnošću – osobinom koja se povezuje s odgovornošću i pažljivošću – preferirale su manju udaljenost od partnera u zagrljaju, odnosno čvršće zagrljaje.

Kakav je zagrljaj dobar?

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Nonverbal Behaviour, pokazalo je i da ne postoji značajna razlika u udaljenosti pojedinih dijelova tijela, poput koljena ili stopala, između prijatelja i ljubavnih partnera.

"Iako bi se moglo očekivati da se parovi grle bliže nego prijatelji, postojali su parovi koji su zadržavali prilično veliku udaljenost", rekao je prof. Ocklenburg.

"S druge strane, neki prijatelji su se grlili vrlo čvrsto. Stoga se intenzitet zagrljaja nije značajno razlikovao između prijatelja i parova što je iznenađujući nalaz", nastavlja on.

Dodao je i da bi ubuduće, ako želite procijeniti nečije osjećaje, možda vrijedilo obratiti pozornost na trajanje zagrljaja pri rastanku.

"Manje od tri sekunde? Jasno ste u prijateljskoj zoni. Sedam sekundi ili više? Ta osoba možda prema vama osjeća više nego što mislite", tvrdi profesor Ocklenburg.

Naučnici su ranije već istraživali šta čini "savršeni zagrljaj", tražeći od učesnika da ocjenjuju različite trajanja i stilove grljenja. Dulji zagrljaji, između pet i deset sekundi, ocijenjeni su kao ugodniji od vrlo kratkih, koji traju tek sekundu. Položaj ruku pritom nije imao značajan utjecaj.

Rezultati sugeriraju da treba izbjegavati izrazito kratke zagrljaje, iako još nije jasno kada zagrljaj postaje "predug" i neugodan.

Studiju su proveli istraživači s Odjela za psihologiju na Goldsmiths, University of London, koji ističu - grljenje je jedan od najčešćih oblika afektivnog dodira u svakodnevnom životu.

Zanimljivo, najčešći oblik zagrljaja bio je "križni" (criss-cross), dok razlika u visini učesnika nije imala značajan utjecaj na stil grljenja.

Zagrljaj kao lijek nakon svađe

Zagrljaj može imati i snažan emocionalni učinak nakon konflikta. Prema studiji iz 2018. godine, fizički kontakt poput zagrljaja ili držanja za ruke pomaže poboljšati raspoloženje nakon svađe, a učinak može trajati i do sljedećeg dana.

Istraživači sa Carnegie Mellon University proučavali su 400 ispitanika te zaključili da su osobe koje su se zagrlile s osobom s kojom su se posvađale bile manje sklone zadržavanju negativnih emocija u satima i danima nakon konflikta.

Studija dodatno potvrđuje ranije nalaze da nježan fizički dodir ima umirujući učinak na nervni sistem te pomaže u smanjenju stresa, prenosi 24sata.hr.