Ostaje li novac u BiH na granama drveća i u koritima rijeka?

Prije nego bacite neki plastični predmet – bocu, čašu, vrećicu i sl. imajte u vidu da je za njihovu razgradnju potrebno mnogo godina – za vrećice 10 do 20, plastične čaše 50, a otpadne plastike od 100 do 1000 godina! Da, dobro ste pročitali. Zato je važno da odvojeno sakupljamo plastiku, jer se ona veoma uspješno može reciklirati.

Recikliranjem sprječavamo proizvodnju emisije stakleničkih gasova koji su najveći uzročnici sve više primjetnih klimatskih promjena. Danas, mogli bismo reći, novac u BiH još uvijek ostavljamo na deponijama smeća, granama drveća i u koritima rijeka, iako su primjetni napori, kako pojedinaca tako i organizacija, usmjereni ka zaštiti i očuvanju okoliša.

Održivost kao način života

Iako se ponekad čini da je zaustavljanje klimatskih promjena ili rješavanje problema odlaganja smeća nemoguće, sasvim je jasno da je neophodan doprinos svakog pojedinca kako bi radikalniji rezultati bili vidljivi. Ako se pitate gdje i kako početi, predlažemo male promjene u svakodnevnoj rutini, čije ćete rezultate zasigurno vidjeti u vrlo kratkom roku.

Primjerice, krenite sa navikama u kuhinji - ukoliko kupujete prevelike količine namirnica, koje se najčešće pokvare prije nego ih uopšte uspijete konzumirati, onda Vam Zdravo! lista namirnica može pomoći u planskoj kupovini prilagođenoj Vašim potrebama.

Pri kupovini birajte lokalno, jer na taj način birate proizvode koji dovode do proizvodnje značajno manje količine karbon dioksida, u usporedbi sa onim koji do Vas putuju stotinama ili hiljadama kilometara.

Ako želite ići korak dalje pri kupovini, onda birajte proizvode koji su napravljeni od recikliranih materijala, jer ćete se na ovaj način pridružiti kompanijama koje ulažu značajne napore u usklađivanje poslovanja sa potrebama planete.

Održivost kao način poslovanja - „Zero waste to landfill“

Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti ili u potpunosti izbaciti iz upotrebe, posljednje su poruke iz Europskog parlamenta.

Ove preporuke na našem tržištu, ali i u ostatku svijeta, već godinama slijedi najveća prehrambena kompanija na svijetu, Nestlé, koja u tvornici u Surčinu primjenjuje model „Zero waste to landfill“.

To znači da su svi procesi u proizvodnji i odvajanju otpada prilagođeni na način da više nema komunalnog otpada koji završava na deponijama smeća. Uz sve to, kompanija se obavezala da će do 2050. godine doseći nultu stopu emisija stakleničkih plinova.

„Fabrika u Surčinu je dobar primjer naših napora za očuvanje okoliša, jer ne proizvodi nikakav otpad koji bi završio na deponijama - sav otpad se koristi za proizvodnju eko-izolacionih ploča, bio goriva i različitih vrsta đubriva. Fabrika koristi 100% zelenu energiju iz hidroelektrana, a može se pohvaliti i najmodernijim postrojenjem za preradu otpadnih voda, koje dnevno prečisti čak 100.000 litara vode. Imamo savremeni separator masti iz kišnice, a to znači da nijedan gram masti više ne završava van fabrike i ne zagađuje prirodna bogatstva“, pojasnio je za radiosarajevo.ba Milan Dukić, voditelj prodaje kompanije Nestlé za Bosnu i Hercegovinu.

Prema riječima Dukića, već se sada, na globalnom nivou, 87% pakovanja Nestlé proizvoda može reciklirati ili ponovno upotrijebiti, a njihov poznati brend Smarties koristi papirnu ambalažu koja se reciklira, što omogućava uklanjanje oko 250 miliona plastičnih pakovanja koja se prodaju svake godine na globalnom nivou.

Sve ovo ukazuje nam na činjenicu da je poslovanje ruku pod ruku sa pravilima i potrebama prirode itekako moguće. Ono je, suštinski i obavezno, ne samo zbog moralnih, već i odavno na snazi postojećih pravnih obaveza.

Preostaje nam da vidimo da li će novac u BiH nastaviti da ostaje na granama drveća i koritima njenih predivnih rijeka ili nas čekaju godine bez otpada.