Mjesto na kojem Japanci skončavaju živote

Radiosarajevo.ba


Još od 1970, jednom svake godine na rubu šume Aokigahara skupi se mala vojska dobrovoljaca i policajaca. Šuma koju još zovu i More drveća, mračno je i skrovito mjesto, a oni koji se u nju zapute, najčešće se ne vraćaju. Dobrovoljci su se ovdje okupili kako bi obavili svojevrsnu ‘inventuru‘ – potražit će ostatke onih koji su u Aokigaharu došli oduzeti vlastiti život, a takvih je na stotine, piše Idesh.net.

Samoubistva su u Japanu velik problem. Ova zemlja koju poistovjećujemo s tehnološkim napretkom, radinošću, tradicijom i poštovanjem, već je nekoliko desetljeća na vrhu svjetskih ljestvica i po broju samoubistava. Država koja ima oko 130 miliona stanovnika godišnje ih od samoubistava izgubi oko 30 hiljada. Žrtvama vlastite ruke najčešće padaju srednjovječni muškarci razočarani samim sobom. Samoubojstvo je izlaz na koji se u japanskoj kulturi neće gledati s neodobravanjem, ono se ponekad smatra i časnim činom.



Aokigahara nosi nezahvalnu titulu najpopularnijeg mjesta za samoubistva u Japanu, a iza mosta Golden Gate u San Franciscu, ova šuma je i drugo najpopularnije mjesto za samoubice na čitavom svijetu. Tu je popularnost stekla 1960-tih godina, nakon što je japanski pisac Seichō Matsumoto u romanu Nami no Tou samoubojstvo dvoje ljubavnika smjestio baš u tu šumu. Šumu je i ranije pratila mračna reputacija, što zbog čestih samoubistava, što zbog toga što se ovdje do 19. stoljeća prakticirao ubasute, običaj da se onemoćale, starije članove obitelji ostavlja da umru na zabačenim mjestima.

Aokigahara je tako postala šuma smrti u kojoj godišnje od vlastite ruke skonča u prosjeku 30 ljudi. Po granama i među stablima puno je potresnih ‘suvenira smrti‘: odjeće, osobnih predmeta, nečijih uspomena. Šuma je išarana znakovima koji na japanskom i engleskom jeziku apeliraju na nesretnike da se vrate u svoj svijet i potraže pomoć. Neki dobrovoljci često šeću šumom ne bi li spriječili pokoje samoubistvo, a to im ponekad i pođe za rukom. U ovom dokumentarcu možete pratiti jednog takvog dobrovoljca na njegovoj misiji.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak