Milioni ljudi pate od sindroma "kompjuterskog vida"
Radiosarajevo.ba
Sindrom kompjuterskog vida medicinsko je stanje povezano s našom ovisnošću o digitalnim napravama – od kompjutera, pa do 'pametnih' mobitela, video igara i elektroničkih čitača knjiga. Liječnici procjenjuju da u Sjedinjenim Državama od toga možda pati oko 80 miliona ljudi. U tu brojku nije uključen sve veći broj djece kod kojih nastaju problemi vida vezani uz elektroničke naprave, piše Glas Amerike.
Ako dnevno provedete ispred kompjutera ili elektroničkog terminala više od tri sata, onda vjerojatno u izvjesnoj mjeri patite od onoga što liječnici nazivaju 'sindromom kompjuterskog vida', kaže dr. Michael Duenas, iz Američke udruge za optometriju: "On izaziva umor, ponekad glavobolje, bol vrata i leđa, te vidne poremećaje poput dvoslike i povremenog zamućenja vida."
Doktorica Rachel Bishop voditeljica je savjetovališnih službi u Nacionalnom institutu za zdravlje, u Washingtonu: "Ne radi se o oštećenju očiju, niti o bolesti poput glaukoma ili dijabetesne retinopatije. Radi se o isušenju površine oka i zamoru od napora fokusiranja."
Dr. Bishop kaže da studije pokazuju da ljudi ne trepću onoliko koliko bi trebali kad se koncentriraju na rad pred ekranom, a to izaziva sušenje i umor oka: "Postoji mišić u oku koji fokusira oko na ono što se gleda. Kompjuterski terminal tipično je dalje nego što bi bila knjiga, te ako se tako gleda satima, onda se mišić ozbiljno umori."
Dr. Duenas kaže da sindrom kompjuterskog vida može izazvati nisku produktivnost kod odraslih i probleme s učenjem, te niske ocjene u školi kod djece. Liječnici se slažu da je gledanje elektroničkog ekrana drugačije od gledanja tiskanog materijala. Potonji ima veći kontrast, dok je oku znatno teže fokusirati se točno na ekran.
Kod djece taj problem postaje sve veći, kaže dr. Duenas: "Nalazimo da sve veći broj djece razvija kratkovidnost zbog pretjeranog rada na malim ručnim napravama."
Neke vrlo lagane mjere mogle bi ublažiti mnoge probleme. Recimo, radne naočale. "Postoje nove naočale – zovemo ih radne naočale! Umjesto uobičajenih bifokalnih naočala, gdje je dioptrija za gledanje na daljinu u gornjem dijelu stakla, a dioptrija za čitanje u donjem – mogu se napraviti naočale sa dioptrijom za kompjuter u gornjem dijelu stakla, dok se u donji dio stavlja dioptrija za čitanje.
Liječnici također preporučuju korištenje kapljica za vlaženje oka, te prekidanje rada svakih petnaestak minuta kako bi se gledalo u daljinu. Uz to, važna je i visina kompjuterskog ekrana, ističe dr. Duenas: oko deset centimetara ispod linije vida. Nikako ne treba gledati prema gore pri radu na kompjuteru, kaže on.
voanews.com/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.