Eksplozija na Suncu paralisat će čovječanstvo

Od početka 21. vijeka prirodne katastrofe su prouzrokovale 2,5 milijardi dolara štete, navodi se u izvještaju UN-a, koji sadrži pregled ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa za 56 zemalja.

Ističe se da je protekle godine bilo više od od 310 elementarnih nepogoda - potresa, poplava, uragana, u kojima je poginulo više od 9.000 i stradalo više od milion stanovnika, pišu Nezavisne.com.

Prema ocjenama stručnjaka, najveću štetu ekonomijama širom svijeta nanose uragani i potresi. Ipak, stručnjaci naglašavaju da postoje rizici koji se još nisu ispoljili u punoj mjeri. Na primjer, čovječanstvo zasad nije imalo prilike suočiti se s posljedicama pada velikog meteora ili asteroida na Zemlju.

"Osnovne elementarne nepogode koje prijete čovječanstvu vezane su uz svemir i unutrašnju energiju Zemlje. Opasnosti iz svemira su, prije svega, veliki meteori i asteroidi", upozoravaju stručnjaci.

Bolne tačke savremene civilizacije, prema mišljenju stručnjaka, postaju veliki gradovi sa složenom infrastrukturom, kao i tehnički objekti poput nuklearnih centrala. Njihovo oštećenje više puta će ojačati razorni uticaj prirodnih katastrofa. Primjer japanske nuklearne centrale "Fukušima" to potvrđuje.

Sunčeva eksplozija:  Američki naučnici prognozirali su još prije tri godine da će se 2013. dogoditi džinovska eksplozija na Suncu, koja će paralisati čovječanstvo. Talas energije sa Sunca onesposobiće električne vodove, uništiti sve sisteme komunikacije, prizemljiti avione, onesposobiti navigaciju... Neće biti telefoniranja, televizije, interneta, vožnje avionom, hlađenja i zamrzavanja hrane, kuvanja na električnom šporetu, struje, kompjutera. Naučnici tvrde da ćemo se vratiti u 1859. godinu, kada se nešto slično posljednji put desilo. Tada su spržene sve telegrafske linije u Evropi i Americi, a stubovi su se palili bukvalno sami od sebe. Polarna svjetlost bila je vidljiva gotovo na cijeloj planeti, a u Sjevernoj Americi bila je toliko jaka da su ljudi mogli usred noći da čitaju uz nju. Zabilježeno je i to da je nekoliko desetina telegrafista doživjelo strujni udar.

Čovjek suvišan: Ako nas i mimoiđe Sunčeva oluja, tehnološka revolucija nam donosi svakako strašnu budućnost. Do 2019. godine čovjek će postati suvišan. Zamijeniće ga u potpunosti kompjuteri, koji neće tražiti redovnu platu i topli obrok. Vjeruje se da će do 2019. biti napravljen računar koji ima prosječnu ljudsku pamet. Ljudima preostaje da se vrate umijeću predaka - da oru zemlju i sade krompir. Kompanija "Toffler Associates" objavila je novo predviđanje budućnosti za sljedećih 40 godina. Oni smatraju da će sve više ljudi u budućnosti samostalno uzgajati hranu.

Predviđaju zemljotrese: Iz Međunarodnog odbora za globalne promjene geološke sredine upozorili su stanovnike planete Zemlje na predstojeće prirodne katastrofe. Oni 2013. godine predviđaju zemljotrese u pozadini vulkanskih erupcija, prvenstveno u Japanu, na Dalekom istoku i Indoneziji. Najveću seizmičku aktivnost naučnici očekuju u periodu od 2014. do 2015. godine.

Prijete suše:  Suše u svijetu odnose više života i uzrokuju veće seobe stanovništva nego što to čine poplave ili zemljotresi, što ih čini najdestruktivnijom prirodnom nepogodom, saopštila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

"Ako se ne preorijentišemo na takve mjere, suočit ćemo se s izgledima novih humanitarnih katastrofa i novom prijetnjom po prehrambenu sigurnost u svijetu", naveli su iz FAO-a.

Sjedinjene Američke Države su u 2012. godini bile pogođene najjačom sušom od tridesetih godina prošlog vijeka, što je podiglo cijene žitarica na rekordne visine.

Suše su posljednjih godina pogodile i Rog Afrike i region Sahela, kao i Kinu, Rusiju i jugoistočnu Evropu.

Na Aljasci +35 stepeni

Temperature u nekim dijelovima Kanade i Aljaske prošle su sedmice rušile istorijske rekorde - u sjevernoameričkom gradiću Mekgret, koji se nalazi na 62. stepenu geografske širine, izmjereno je gotovo 35°C.

Mekgret je smješten samo dva stepena južnije od glavnog grada Islanda Rejkjavika, u kojem su prosječni maksimalci u junu 11°C. Stanovnici Enkoridža otvorili su već 17. juna sezonu sunčanja i kupanja na jezeru Gus lejk. Šta se to zbiva sa životom na sjeveru? Je li vrijeme poludjelo?

Usjevi propadaju, bašte umiru

Vlade država svijeta često sporo reaguju na sušu, jer, za razliku od ostalih prirodnih katastrofa, obično tek postepeno razvijaju odgovor i često ne podižu brzu medijsku uzbunu.

"Ako ljudi kažu, hajde da sačekamo i vidimo šta će se desiti, prije nego što shvate šta se dešava, njihovi usjevi već propadaju, njihove bašte umiru i šteta se mjeri milionima dolara", rekao je Manava Sivakumar, direktor za klimatske prognoze u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.