Dossier Vjetrenica: Novootkrivene vrste

Jedan od pripadnika porodice ostrakoda pronađenih u Vjetrenici

Nakon što je Glasnik Nacionalnog prirodoslovnog muzeja iz Luksemburga objavio da je 17 novih podzemnih vrsta rakova ljuskara (ostrakoda) pronađeno u Popovo polju i Vjetrenici, od čega su dvije vrste bile potpuno nepoznate vrste, donosimo vam više detalja o vrstama i njihovom pronalasku.

Ljuskari o kojima se radi su račići milimetarskih dužina čiji je tijelo potpuno zatvoreno u dvodijelnu ljusku slično školjci, hrane se raspadajućim organskim tvarima, a pronađeni su još prije 35 godina, a vijest da se radi o novim i nepoznatim vrstama je tek sada objavljena. Interesantno je da neke od ovih skupina nemaju mužjake, dok je kod nekih spermij veći nego kod kita ili slona.

Račiće iz Vjetrenice, estavele Babe, ponora Žire i iz pijeska uz obalu rijeku Trebišnjice, pronašao je i sakupio slovenski biolog Boris Sket 1975., jesen prije početka betoniranja Trebišnjice i trajnog isušivanja Popova polja. Time je veći dio njhovih staništa trajno uništen.


Boris Sket

Boris Sket, bivši predsjednik Svjetske biospleleološke organizacije i strani član ANUBiH, dostavio je sakupljeni materijal Zoološkom muzeju u Hamburgu, koga su nakon rasplitanja niza naučnih enigmi obradili i publicirali istaknuti stručnjaci za ljuskare Trajan Petkovski iz Skoplja, Burkhard W. Scharf iz Bremena i Dietmar Keyser iz Hamburga, povodom 80. obljetnice rođenja vodećeg specijalista za ljuskare Gerda Hartmanna.

Vjetrenicu karakteriše bogat pećinaki svijet, u kojem je zabilježeno više od dvije stotine različitih životinjskih vrsta, od kojih više od 90 troglobionata (životinja potpuno prilagođenih na život u podzemlju), što je čini prvom u svijetu po bioraznolikosti. 37 njih je prvi put pronađeno i opisano upravo na ovom mjestu (locus typicus). U fauni Vjeternice veliki je broj uskih endema, te 15 stenoendema.

Do danas je u Vjetrenici pronađen čitav niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968. godine (nalaz South West Caving Cluba), te više djelomičnih nalaza ostataka životinja. Taj cjeloviti kostur, kao i još tri djelomična, izvađen je tokom istraživanja u septembru 2007. i nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Najcjelovitiji paleontološki opis pećine do sada je uradio Mirko Malez, 1969. godine.


Ostaci leoparda iz Vjetrenice

Račići iz Vjetrenice

Pseudocypridopsis, rod kojem pripadaju nove vrste ostrakoda, do sada je bio poznat po dvije vrste, obje iz Crne Gore, a opisao ga je Karanović 1999. na temelju vrste Cypridopsis clathrata Klie, 1937, kojoj je godinu kasnije dodao i Pseudocypridopsis petkovskii Karanovic, 2000.

Nova vrsta Pseudocypridopsis hartmanni n.sp., koja je nazvana po imenu prof. dr. Gerda Hartmanna, tipski lokalitet ima u pjatima Vjetrenice. Dužina joj je 0.60-0.62 mm, visina 0.37-0.40 mm.

Druga nova vrsta, Pseudocypridopsis sywulai n. sp. tipski lokalitet ima u Babi kod Strujića, posvećena je imenu prof. dr. Tadeusza Sywulae, koji je umro na Ohridskom jezeru; dužina joj je 0,64 mm – 0,69, a visina 0,42 mm.

Tada su na četiri lokaliteta pronađene sljedeće vrste ljuskara:

1. Pseudocypridopsis hartmanni n sp.
2. Pseudocypridopsis sywulai n. sp.
3. Candona sp.
4. Candona cf. lindneri Petkovski, 1969
5. Candona cf. neglecta Sars, 1887
6. Cyclocypris cf. globosa
7. Cypria ophtalmica (Jurine, 1820)
8. Cypria sketi Petkovski, 1976
9. Cypridopsis vidua (O.F. Müller, 1776)* (do sada bila poznata iz Vjetrenice)
10. Darwinula stevensoni (Brady & Robertson, 1870)
11. Heterocypris sp.
12. Ilyocypris sp
13. Ilyocypris cf. gibba (Ramdohr, 1808)
14. Ilyocypris inermis Kaufmann, 1900
15. Potamocypris variegata (Brady & Norman, 1889)
16. Pseudocandona cf. albicans (Brady, 1864)
17. Schellencandona cf. aemonae (Klie, 1935)


Čovječija ribica u Vjetrenici

Na prijedlog ANUBiH Vjetrenice je kandidirana za UNESCO-ov spisak prirodne baštine. Za njegovu realizaciju bit će potrebno riješiti više pitanja kao što su prevrednovanje statusa Vjetrenice, obnoviti ratne ruševine u Zavali, ukloniti ili onemogućiti prijetnje zagađenju Vjetrenice, i formirati tijelo koje bi se brinulo o Vjetrenici. Također, Vjetrenica je upisana na Smaragdnu mrežu (Emerelad network), nakon što je BiH pristupila Bernskoj konvenciji.

Ovi nalazi pokazuju da bogatstvo podzemne faune Popova polja još nije istraženo, te da se njegova zaštita, unatoč upozorenjima istraživača, uopće ne uvažava. U posljednje vrijeme umjesto zaštite, vlasti nastoje eliminirati projekte istraživanja podzemne faune.