Dokazana povezanost psihoza i kreativnosti

Vincent van Gogh je sebi odrezao uho. Sylvia Plath je gurnula glavu u pećnicu. Povijest je prepuna primjera genijalnih umjetnika i znanstvenika koji su se često ponašali neobjašnjivo, a okončavali svoje živote na mučne i bizarne načine. Radi li se o ludacima ili genijalcima. Odgovore na ovo pitanje mogla bi dati mađarska studija objavljena u časopisu Psychological Science, prenosi portal Biologija.com.hr.

Kako bi otkrio vezu između psihoza i kreativnosti, Szabolcs Kéri, psihijatar sa Sveučilišta Semmelweis, svoje je istraživanje fokusirao na neuregulin 1, gen koji ima ulogu u različitim procesima u mozgu, poput razvoja i osnaživanja komunikacije među neuronima. No, varijanta ovog gena povezuje se i s većim rizikom od razvitka mentalnih poremećaja, poput šizofrenije i bipolarnog poremećaja (manično-depresivne psihoze).

 

U istraživanje su bili uključeni volonteri koji su se prijavili jer su sami sebe smatrali izrazito kreativnim i uspješnim pojedincima. Kako bi se odabrao uži krug sudionika, volonteri su prošli niz testiranja, uključujući i testove inteligencije i kreativnosti te stručnu procjenu psihologa. Kako bi im mjerili kreativnost, istraživači su sudionicima postavili niz neobičnih pitanja, poput: Pretpostavite da su na oblake pričvršćene niti koje vise sve do Zemlje. Što bi se u tom slučaju dogodilo? Odgovori su ocjenjivani prema originalnosti i fleksibilnosti. Sudionici su, prije no što se pristupilo uzimanju uzoraka njihove krvi, ispunjavali i uspitnik o vlastitim životnim postignućima

Rezultati istraživanja pokazali su jasnu vezu između neuregulina 1 i kreativnosti. Volonteri sa specifičnom varijantom ovoga gena imali su bolje rezultate testa kreativnosti i bolja životna postignuća od sudionika s različitim oblikom gena. Kéri napominje kako je ovo prva studija koja pokazuje da genetička varijanta povezana s psihozom može osiguravati i određene dobrobiti. Dodaje i da bi nam "molekularni elementi koji nisu usko povezani s teškim mentalnim poremećajima, a nalazimo ih kod mnogih zdravih ljudi, mogli osiguravati kreativnije razmišljanje". Otkrića studije dokazuju da bi određene genetičke varijacije, iako su povezane s težim zdravstvenim problemima, mogle preživjeti evolucijsku selekciju i zadržati se u genetskoj zalihi populacije, ako donose određene dobrobiti.