Da li bi pretilost trebala biti bolest?

Radiosarajevo.ba
Da li bi pretilost trebala biti bolest?

Američka medicinska asocijacija je prošle sedmice glasala da se pretilost klasificira kao bolest. No, da li su pretile osobe zaista bolesne?

Odluka je donesena na godišnjoj sjednici Američke medicinske asocijacije (AMA), piše Slobodnaevropa.org.

Iako je komisija stručnjaka preporučila da se pretilost ne klasificira kao bolest, delegati Asocijacije su većinom glasova odobrili ovu promjenu.

I tako je u samo jednom danu trećina američke populacije postala bolesna.

Neposredne posljedice ove odluke još uvijek nisu jasne. Iako osiguravajuća društva sada mogu biti sklonija pokrivanju troškova prevencije i liječenja prekomjerne težine, ona to nisu dužna činiti.

Predsjednica Asocijacije Ardis Hoven je rekla da će ova odluka povećati interes za prevenciju i liječenje prekomijerne težine i pomoći medicinskim stručnjacima da se suoče sa sve složenijim zdravstvenim problemima koji su povezani sa prekomijernom težinom i pretilošću.

Iako javnost već odavno smatra pretilost zdravstvenim problemom, liječnici nisu uvijek opremljeni i spremni pomoći pacijentima u liječenju bolesti povezanih s pretilošću.

Hoven kaže da će ova odluka potaknuti liječnike da to promijene tako što će im pružiti potrebnu obuku.

„U situaciji kad sjedimo u ordinaciji i govorimo o stvarima vezanim uz sprječavanje debljanja i promicanje mršavljenja, ono što će nam ova odluka  omogućiti je da organizujemo sredstva na bolji način kako bismo utjecali na svijest pacijenata vezano uz našu zabrinutost za njihovu pretilost“, kaže ona.

Za Amerikance koji su legli zdravi, a probudili se sa bolešću, ova klasifikacija je alarmantna.

„Ljudi nisu sretni zbog toga,“ kaže Lesely Kinzel, pomoćnica urednika web stranice XOJane.com i autorica knjige Dvije cijele torte: Kako prestati biti na dijeti i naučiti voljeti svoje tijelo.

Ubrzo nakon objavljivanja odluke, tweet  “ja nisam bolestan“ je postao izrazito popularan jer su mnogi željeli izraziti svoje neslaganje s ovom klasifikacijom. Kinzel kaže da mnoge pretile osobe imaju problema da dobiju odgovarajuću zdravstvenu zaštitu, s obzirom da se njihove bolesti ne uzimaju za ozbiljno već se samo smatraju posljedicom pretilosti.

„Odete kod liječnika s uganućem ili glavoboljom, a on vam kaže da morate smršati, što nikako ne pomaže da se izliječi ni uganuće ni glavobolja“, kaže ona.

Ona smatra da će ova klasifikacija dodatno pogoršati situaciju.

„Ova odluka nam govori da je pretila osoba sama po sebi bolesna i da joj je potrebno liječenje“, kaže Kinzel i dodaje da barem trećina osoba koje su označene kao pretile nemaju srčane probleme i povećan rizik od dijabetesa.

„Brine me to da  liječnici sada neće biti u stanju da saslušaju pacijenta,“ objašnjava ona.

S druge strane debate, mnogi strahuju da će klasifikacija pretilosti kao bolesti ukloniti elemenat osobne odgovornosti.

„Hoće li ljudi početi uzimati bolovanje zato što su pretili? Ako restorani nude visokokaloričnu hranu na jelovniku, hoće li ih ljudi moći tužiti?“, pita se Judy Gaman, medicinska konsultantica iz Texasa.

„Kada preuzmete osobnu odgovornost za svoje stanje, to otvara vrata za mnoge druge stvari,“ dodaje ona.

Marlene Schwartz, izvršna direktorica Rudd centra za pretilost i politiku hrane na Univerzitetu Yale kaže da će označavanje pretilosti kao bolesti omogućiti pretilim osobama kojima su potrebne medicinske intervencije da zatraže potrebnu pomoć.

Međutim, ona upozorava da bi takva klasifikacija mogla dovesti do predrasuda i pojednostavljivanja.

„Ukoliko će ovo pomoći ljudima da dobiju potrebna sredstva i uvjeriti osiguravajuće kuće da je puno bolje finansirati prevenciju, onda se ja potpuno slažem s njom. Ukoliko će ovo učiniti da se ljudi osjećaju loše i povećati stigmu, ja bih bila suzdržana.“

Schwartz kaže da je pretilost izuzetno komplikovana. Ideja da bi oni koji imaju indeks tjelesne mase iznad 30, što je oficijelna oznaka za pretile, samo trebali prestati jesti hamburgere i početi preskakati konopac je reduktivna.

„Definicija pretilosti bi trebala uzeti u obzir koliko je komplikovan odnos između tjelesne težine, prehrane i fizičke aktivnosti,“ kaže Schwartz. Ona dodaje da postoji veliki broj savršeno zdravih osoba čiji je indeks težine veći od 30.

Stanje mnogih pretilih osoba se značajno poboljšava kada izgube deset posto svoje tjelesne težine, međutim njihov izgled i indeks tjelesne težine ostaje isti.

Označavanje pretilosti kao bolesti ima ogroman potencijal da pomogne u prikupljanju resursa i usmjeravanju pažnje na potencijalne zdravstvene probleme onih čiji je indeks težine viši od 30.

Ukoliko se bude pozitivno koristila, nova klasifikacija bi mogla pomoći da se ukloni stigma, kaže Schwartz.

„Moramo biti u stanju iskoristiti ovu klasifikaciju kako bismo natjerali ljude da ozbiljno shvate pretilost, a ne da bismo ih krivili zato što su bili neodgovorni“, kaže ona.

Obje strane ove debate žele istu stvar- da svi Amerikanci imaju hranjivu prehranu, da su fizički aktivni i zadovoljni svojim tijelom, zaključuje Schwartz. Ostaje da se vidi da li će ova klasifikacija pomoći ostvarenju ove misije.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak