Bolja produktivnost: Radite sat vremena, 15 minuta odmorite

Ako želite biti što je moguće produktivniji, morate se osloboditi tog relikta i pronaći novi pristup.

Osamosatni radni dan nastao je tokom industrijske revolucije kao pokušaj da se smanji broj sati manualnog rada koji su radnici bili prisiljeni raditi u tvornici, kaže Dr. Travis Bradberry u autorskom tekstu na Linked-Inu, prenosi Troplet.ba.

Takav dramatičan izum je imao human pristup radu prije 200 godina, ali za nas danas nije od velikog značaja.

Poput naših predaka, od nas se očekuje da ćemo raditi 8 sati dnevno, radeći u dugim kontinuiranim vremenskim blokovima, s malo pauze ili bez nje. Zaboga, većina ljudi radi čak i za vrijeme stanke za ručak!

Ovaj zastarjeli pristup radu nam ne pomaže, koči nas u napretku.

Najbolji način da strukturirate svoj dan

Studija koju je nedavno provela Draugiem Group koristila je računarsku aplikaciju za praćenje radnih navika zaposlenika. Posebno, aplikacija je mjerila koliko su vremena ljudi potrošili na različitim zadacima i uspoređivali to s nivoom produktivnosti.

U procesu mjerenja ljudske aktivnosti, došli su do fascinantnog otkrića: dužina radnog dana nije bila bitna, važno je kako su ljudi strukturirali svoj dan. Osobno su ljudi koji su se pobožno držali kratkog odmora bili daleko produktivniji od onih koji su radili duže.

Idealan omjer između rada i prekida bio je 52 minute rada, nakon čega slijedi 17 minuta odmora.

Ljudi koji su održavali ovaj raspored imali su jedinstven nivo fokusiranosti na svoj posao. Otprilike sat vremena su bili 100 posto posvećeni zadatku koji su trebali obaviti. Nisu pravili “jako brzu” provjeru Facebooka, niti su ih ometali e-mailovi. Kad bi osjetili zamor (opet, nakon otprilike sat vremena), napravili bi kratke stanke, tokom kojih bi se potpuno odvojili od posla. To im je pomoglo da se ponovno zarone u još jedan produktivni sat rada.

Vaš mozak želi biti sat uključen, 15 minuta isključen

Ljudi koji su otkrili ovaj čarobni omjer produktivnosti ruše svoju konkurenciju, jer ispunjavaju temeljnu potrebu ljudskog uma: mozak prirodno funkcionira u valovima visoke energije (otprilike sat vremena) nakon čega slijede mlaz niske energije (15-20 minuta).

Za većinu nas, ova prirodna oseka i tok energije ostavlja nas u kolebanju između fokusiranih razdoblja visoke energije praćene daleko manje produktivnim razdobljima, kada se umorimo i postanemo rastreseni.

Najbolji način za svladavanje iscrpljenosti i frustrirajuće rastresenosti je da se razumno posvetite svom radnom danu. Umjesto da radite jedan sat ili više, a zatim se pokušavate boriti s rastresenošću i umorom, kada vaša produktivnost počne padati uzmite to kao znak da je vrijeme za odmor.

Lakše je uzeti prave pauze kad znate da će to vaš dan učiniti produktivnijim. Često dopuštamo da umor pobijedi, jer nastavljamo s radom (dugo nakon što smo izgubili energiju i fokus), a stanke koje uzmemo nisu pravi prekidi (provjera e-pošte i gledanje YouTube ne osvježava vas na isti način kao šetnja).

Preuzmi odgovornost za svoj radni dan

8-satni radni dan može vam biti od pomoći ako razbijete radno vrijeme u strateške intervale. Jednom kada uskladite svoju prirodnu energiju s naporom koji ulažete, stvari počinju teći glatko. Evo četiri savjeta koji će vas dovesti u taj savršeni ritam.

Podijelite dan u satne intervale. Prirodno nam je planirati što trebamo postići do kraja dana, sedmice ili mjeseca, ali smo daleko učinkovitiji kada se usredotočimo na ono što možemo postići upravo sada.

Osim što time ulazite u pravi ritam, planiranje dana kroz intervale duge sat vremena pojednostavljuje obeshrabrujuće zadatke tako da ih razbijete na izvodive dijelove.

Ako želite biti dosljedni, možete planirati svoj dan s 52-minutnim intervalima, ako vam se tako sviđa, ali je isto tako dobar i jedan sat.

Respektirajte svoj sat. Strategija intervala funkcionira samo zato što koristimo našu vršnu razinu energije koja postižu iznimno visoku razinu fokusiranja u relativno kratkom vremenu. Kada ne respektirate vaš sat slanjem SMS-a, provjerom e-pošte ili brzom provjerom Facebooka, poništite cijelu svrhu ovakvog pristupa.

Stvarno se odmorite.

U studiji Draugiem Groupe otkrili su da zaposlenici koji su češće odmarali od satnog optimuma produktivniji od onih koji se uopće nisu odmarali.

Isto tako, oni koji su se svjesno opustili tokom stanke bili su bolji od onih koji su se, i kada se “odmaraju”, teško odvajali od posla.

Odvajanje od računala, telefona i popisa obaveza bitno je za povećanje produktivnosti.

Prekidi poput hodanja, čitanja i razgovora najučinkovitiji su oblici punjenja snagom jer vas odvajaju od posla.

Kad je naporan dan, možda će vam biti primamljivo razmišljati o bavljenju e-poštom ili telefonskim pozivima kao o pauzi, ali to nije to, stoga nemojte popustiti takvom načinu razmišljanja.

Nemojte čekati dok vam vaše tijelo kaže da napravite stanku. Ako čekate da se umorite pa da uzmete stanku, prekasno je – već ste propustili prozor vrhunske produktivnosti.

Držeći se rasporeda osiguravate da radite kada ste najproduktivniji i da se odmorite tokom vremena koje bi inače bilo neproduktivno. Zapamtite, daleko je produktivnije odmarati se u kratkim periodima nego nastaviti raditi kada ste umorni i rastreseni.

Spojite sve to zajedno

Razbijanje dana na komade posla i komade odmora koji odgovaraju vašim prirodnim energetskim nivoima čini da se osjećate dobro, čini da vaš radni dan prođe brže i povećava vašu produktivnost.