Bogati i visokoobrazovani slabije čitaju emocije drugih ljudi

Viša klasa ima bolje prilike za obrazovanje, financijsku sigurnost i bolje poslove nego ljudi iz nižih socijalnih klasa, ali nešto im ipak nedostaje. Nedavna studija objavljena u časopisu Psychological Science otkrila je da ljudi koji pripadaju nižim socijalnim slojevima puno bolje čitaju tuđe emocije. Naučnici to pojednostavljeno objašnjavaju činjenicom da pripadnici nižih klasa svoj uspjeh temelje na kontaktima i poznanstvima, odnosno da potpomažu jedni druge ondje gdje nešto ne mogu da plate, poput čuvanja djece isl.

Profesor sa Univerziteta u San Franciscu, Michael W. Kraus i njegova kolegica Stephane Coter uradili su nekoliko testova sa ljudima različitih nivoa obrazovanja, koje su profesori uzeli kao znak pripadnosti različitim socijalnim slojevima. Potom su volonteri radili test percepcije emocija, koji je podrazumijevao čitanje emocija sa lica na slikama, a rezultat je nedvosmisleno bio na strani onih iz nižeg sloja. U drugom testu, studenti koji su bili u boljoj socioekonomskoj situaciji imali su više problema sa prepoznavanjem emocija kod stranaca tokom intervjua za posao.

Autori studije smatraju da su se pripadnici više klase pokazali puno lošijim u prepoznavanju tuđih emocija vjerovatno zato što mogu da riješe većinu svojih problema bez da se oslone na bilo koga drugog, nisu ovisni o drugim ljudima oko sebe i zato imaju i manje osjećaja za njih. U zaključku su također naglasili da je ovakva slika potpuno ovisna od kulturološkog konteksta, te da je test u kojem su pripadnici više klase bili ubijeđeni da pripadaju nižoj klasi – pokazao dosta drugačije rezultate.

Kraus je još dodao i da je ovo istraživanje važno jer dokida stereotipe o klasama, budući da je jasno da pripadnici nižih klasa nisu manje inteligenti od onih iz viših klasa, nego da se uvijek radi o društvenom kontekstu i specifičnim uslovima s kojima se osoba suočava. „Kada se kontekst promijeni makar na jedan trenutak, razlike među klasama postaju puno  manje vidljive.“, rekao je u zaključku autor studije.

radiosarajevo.ba