Antibiotici povećavaju rizik za razvoj bubrežnih kamenaca

Naučnici su proučavali potrošnju antibiotika prema elektronskim zdravstvenim kartonima 25.981 ljudi koji su dobili bubrežne kamence te u kontrolnoj skupini od 259.797 sličnih pacijenata koji nisu imali kamence u razdoblju od 1994. do 2015.

Utvrdili su da je uzimanje neke od pet skupina antibiotika – sulfonamida, cefalosporina, fluorokinolona, nitrofurantoina/metenamina i penicilina u prethodnih tri do 12 mjeseci bilo povezano s povećanim rizikom od pojave bubrežnih kamenaca. Povećanje rizika kretalo se u rasponu od 27 posto većih izgleda kod penicilina do više nego dvostruko većeg rizika za kamence nakon uzimanja sulfonamida.

“Bez sumnje antibiotici su spasili milione života i potrebni su za spriječavanje smrti i ozbiljnih posljedica infekcija i njihova korist nadmašuje moguće štetne posljedice”, kaže voditelj studije dr. Gregory Tasian iz dječje bolnice u Philadelphiji. “Ti rezultati ne sugeriraju da se antibiotici ne bi trebali prepisivati kad je to potrebno”, kaže Tasian. “No podupiru stav da se antibiotici moraju pažljivo prepisivati samo kad je to potrebno i da se smanji njihovo neprimjereno trošenje za virusna oboljenja.”

Naučnici već od ranije znaju da antibiotici utječu na ravnotežu bakterija, virusa i gljivica koje žive u i na ljudskom tijelu. Promjene u probavnoj i urinarnoj flori od ranije su istraživanjima povezane s bubrežnim kamencima no do sada nijedno nije pokazalo povezanost između korištenja antibiotika i kamenaca, navode naučnici u časopisu Journal of the American Society of Nephrology.

Prema istraživanju najveći rizici razvoja kamenaca uočeni su kod djece i tinejdžera. Rizik od razvoja kamenaca smanjuje se s vremenom no ostaje povišen i do nekoliko godina nakon uzimanja antibiotika. Naučnici su proučavali 12 skupina antibiotika no vezu potrošnje antibiotika i bubrežnih kamenaca utvrdili su samo kod pet skupina antibiotika.

Naučnik Jeremy Burton sa univerziteta Western Ontario, koji nije bio uključen u istraživanje, kaže da kamenci pogađaju oko 10 posto ljudi što otežava otkrivanje izravnih veza njihova razvoja i potrošnje antibiotika koje u svom životu gotovo svatko uzme.

“Broj dijagnosticiranih bubrežnih kamenaca je uporastu bez nekog jasnog razloga i mnogo je teorija postavljeno od globalnog zagrijavanja povezanog s premalim unosom tekućine do promjena sastava bakterija, virusa i gljivica u ljudskom tijelu zbog zapadnjačke prehrane”, kaže Burton.