Velika zabrinutost u naučnoj zajednici: Pojavio se misteriozni virus

5
Radiosarajevo.ba
Velika zabrinutost u naučnoj zajednici: Pojavio se misteriozni virus

Šest zdravstvenih radnika u Sjedinjenim Američkim Državama razvilo je blage respiratorne simptome nakon što su bili u bliskom kontaktu s pacijentom za kojeg je potvrđeno da ima ptičju gripu, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Iako pacijent nije imao poznati kontakt sa stokom ili drugim životinjama, pojavila se zabrinutost zbog moguće transmisije virusa s čovjeka na čovjeka.

Od šest zdravstvenih radnika, samo je jedan testiran na H5N1 virus ptičje gripe, ali je rezultat bio negativan. Svi su radnici dali uzorke krvi kako bi se testirali na prisutnost antitijela na ptičju gripu, ali rezultati tih testova još nisu poznati. Unatoč ovim slučajevima, CDC trenutno procjenjuje rizik za širu javnost kao nizak.

Uragan Milton: Prijeti katastrofa koja može trajno promijeniti obalu Floride

Što je influenca i kako se razvija?

Influenza, ili gripa, česta je respiratorna infekcija uzrokovana skupinom virusa poznatih kao paramiksovirusi. Ovi virusi sadrže RNA kao genetski materijal, što ih čini sklonima mutacijama. To je važno jer promjene u genetskom materijalu mogu promijeniti karakteristike virusa, čineći ga, primjerice, prenosivijim ili opasnijim za ljude.

Postoje četiri tipa virusa gripe: A, B, C i D. Virus gripe tipa A poznat je po tome što može zaraziti ljude, ali i životinje, uključujući ptice. Ptičja gripa pripada tipu A, a različiti sojevi identificiraju se prema receptorima na površini virusa, kao što su hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Ove kombinacije označene su brojevima, poput H1N1 ili H5N1.

Soj ptičje gripe H5N1 prisutan je od 1997. godine, kada je prvi put otkriven. Posebno je bio aktivan u Ujedinjenom Kraljevstvu između oktobra 2021. godine i septembra 2022. godine, uzrokujući bolesti kod divljih i domaćih ptica.

H5N1 u pticama i sisavcima

Prema podacima Europske agencije za sigurnost hrane, H5N1 je tokom 2023. godine otkriven u 37 zemalja, pri čemu je zbog njega uništeno više od 50 miliona ptica. Virus i dalje pogađa ptice, a zabilježen je i kod različitih sisavaca, uključujući lisice i vidre u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, stručnjaci vjeruju da je kod ovih sisavaca virus otkriven zbog konzumacije uginulih ptica zaraženih infekcijom, a ne zbog izravnog prijenosa virusa među sisavcima.

Doktor alarmirao javnost: Strahuje da je najsmrtonosniji virus na svijetu došao u Europu?

Iako je bilo nekoliko slučajeva zaraze H5N1 kod ljudi, većina tih slučajeva bila je blaga. Od 2003. do aprila 2024. godine, zabilježeno je 463 smrti od ptičje gripe diljem svijeta. Kad se usporedi s godišnjim brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih sezonskom gripom, broj smrtnih slučajeva od H5N1 kod ljudi je izuzetno nizak.

Virus još nije prilagođen ljudima

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava da je od 2003. do jula 2024. godine zabilježeno ukupno 896 slučajeva zaraze H5N1 kod ljudi u 24 zemlje. Ovi podaci pokazuju da virus može uzrokovati bolest kod ljudi, ali nije učinkovit u prijenosu s čovjeka na čovjeka.

Da bi virus ptičje gripe postao sposoban za učinkovitu transmisiju među ljudima, potrebna je genetska rekombinacija, odnosno reassortment, gdje bi virus prilagodio svoj genetski materijal za ljudskog domaćina. Trenutno je H5N1 prilagođen pticama, a ne sisavcima, uključujući ljude.

Međutim, teoretski je moguće da bi u slučaju da osoba zaražena običnim ljudskim virusom gripe istovremeno bude zaražena H5N1 virusom, moglo doći do zamjene genetskog materijala između virusa. To bi moglo omogućiti virusu ptičje gripe da se bolje prilagodi ljudskom domaćinu, slično kao što se dogodilo s H1N1 virusom svinjske gripe.

Prevencija i budućnost

Kako bi se zaštitili ljudi, stručnjaci preporučuju da se godišnje vakcine protiv gripe ažuriraju kako bi pružila zaštitu i protiv H5N1 virusa. Osim toga, potrebno je kontinuirano pratiti kako se virus razvija, kako bi se mogli provesti učinkoviti kontrolni mehanizmi i spriječile potencijalne prijetnje.

Iako trenutno nema dokaza da virus H5N1 razvija sposobnost prijenosa među ljudima, naučnici nastavljaju pomno pratiti sve promjene unutar virusa. Rizik od širenja virusa među ljudima ostaje nizak, ali potrebno je održavati visoku razinu budnosti kako bi ta situacija ostala pod kontrolom, piše Klik.hr.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (5)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak