Šta zapravo znači završetak "ić", "ović" i "ević" u prezimenima na Balkanu?

Prezime koje nosimo često se doživljava kao administrativni detalj, dio lične karte ili potpis na dokumentima. Ipak, na Balkanu prezimena nikada nisu bila samo formalnost. Njihovi završeci, posebno "ić", "ović" i "ević", nose duboke tragove porodične historije, porijekla i načina života predaka.

Lingvisti i historičari ističu da ovi nastavci često govore više od porodičnih predanja. Sufiks "ić" potiče iz staroslavenskog jezika i u osnovi označava potomka ili umanjenicu. Tako su prezimena poput Petrović ili Jovanović doslovno značila "Petrov sin" ili "Jovanov potomak".

U vremenu kada nisu postojali matični brojevi niti zvanične evidencije, ljudi su se prepoznavali po porodici i glavi kuće. Prezime je bilo način identifikacije i znak pripadnosti rodu, što je u manjim zajednicama često bilo pitanje sigurnosti i opstanka.

Sličnu ulogu imali su i nastavci "ović" i "ević", koji su često označavali širu pripadnost bratstvu ili porodici, a ne samo direktnu liniju jednog pretka.

Prezimena nastala iz zanata i nadimaka

Veliki broj prezimena na Balkanu nastao je i po zanimanjima predaka. Kovačević, Lončarević, Mlinarević ili Kolarević jasno ukazuju na poslove kojima su se porodice bavile. U društvu bez pisanih biografija, zanimanje je bilo identitet koji se prenosio s generacije na generaciju.

Dio prezimena nastajao je i iz nadimaka, fizičkih osobina ili karaktera, piše Ona.rs. Takva imena često su ostajala bez obzira na značenje ili današnji zvuk, jer su bila način na koji je zajednica pamtila pojedince.

Prezimena po majci i mijenjanje identiteta

Iako se danas uglavnom smatra da se prezime nasljeđuje po muškoj liniji, historija pokazuje da to nije uvijek bio slučaj. Tokom ratova, epidemija i velikih seoba, žene su često postajale nosioci domaćinstva, pa su prezimena nastajala po njihovim imenima. Prezimena poput Marić, Sarić ili Nedić mogu ukazivati upravo na takvo porijeklo.

Dodatnu složenost donosi činjenica da su ljudi u prošlosti često mijenjali prezimena, zbog izbjegavanja poreza, političkih pritisaka, osvete ili selidbi. Zbog toga mnoge porodice danas teško mogu pratiti svoje porijeklo unazad.

Zajedničko naslijeđe naroda u regiji

Važno je naglasiti da nastavci "ić", "ović" i "ević" nisu vezani za jednu naciju. Oni su dio zajedničkog slavenskog jezičkog naslijeđa i prisutni su kod Bošnjaka, Srba, Hrvata i drugih naroda u regiji.

U tom kontekstu, prezime prestaje biti puka formalnost i postaje kratki zapis o precima, njihovom radu, borbi i načinu na koji su kroz stoljeća ostavili trag u vremenu.