Šta su pronašli Nijemci koji su u Bosni tragali za vampirima

U emisiji “Galileo Mystery“, koja se bavi pojavama na granici mogućeg, njemačka TV kuća ProSieben emitirala je 2017. prilog o vampirima.

Između ostalog bilo je govora o nezaobilaznom grofu Drakuli, a u prilogu je kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma spomenuta naša Bosna i Hercegovina.

Prema tvrdnjama autora priloga, 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma.

Sve je počelo iznenadnom smrću 14 osoba. S obzirom na to da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest, mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su u namjeri,  da se uvjere u svoje tvrdnje nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe!

U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili ovu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču.

Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih uz vampire. Ona je pojasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski liječnici su se po carevom nalogu više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na inzistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire.

Balta navodi da dokumenti sadrže nevjerojatne detalje. U njima je navedeno da su liječnici ekshumirali leševe za koje su ustvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno. Prema njihovim izvještajima koža im je bila ružičasta, a u ustima su otkrili tragove krvi. Liječnici su zabilježili da su leševi izgledali kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom na to da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u službenom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira.

Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Međutim, dr. Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina nakon ovih iz Međeđe i Kišeljeva, sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima zapravo krije serijski ubojica. Da bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njezinu teoriju, Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjet Bosni.

Prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca. Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni bili su lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina.

Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča. Uz vampira Mehu, Filipović spominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice. Taj bosanski vampir prema predanju pripada novijoj povijesti i navodno je 1923. godine posmrtno gnjavio i dodijavao svojoj ženi Cviji. Cvija je zamolila sinove Stevu i Krstu da joj pomognu. Pajin leš je iskopan, proboden glogovim kocem i spaljen.