Šta ne smijete raditi za Veliki petak?

Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci.

Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Na Veliki petak u svim pravoslavnim hramovima iznosi se Plaštanica. To je platno na kojem je prikazano Kristovo polaganje u grob. Plaštanica se postavlja ispred oltara, na posebno ukrašen odar, koji predstavlja grob Kristovo. Vjernici u najvećem redu i s dubokim poštovanjem, prilaze Plaštanici i cjelivaju je. Na Veliki petak se strogo posti, a hrana se sprema na vodi.

A za ovaj dan veže se i više narodnih običaja: 

Veliki petak strogo se praznuje. Taj dan je crveno slovo pa se stoga ništa ne radi ni od kućnih, ni od poljskih poslova. Žene tog dana ni pod koju cijenu ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im na rukama izbiti plikovi. Tog dana poštuje se strog post, u kući se ne pali vatra, ne kuha se čak se i hljeb ne mijesi tog jutra. 

Vjeruje se i da na Veliki petak ne treba jesti koprive, te da će djevojke koje na današnji dan ukradu cvijeće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža. Vjeruje se i da onog ko danas opere kosu cijele sljedeće godine neće boljeti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće i domaćinstva.

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vjernici poslije cjelivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Prema narodnom vjerovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lijepu želju, i ta želja će biti ispunjena.