Riješena najveća misterija slavnih otoka

Naučnici smatraju da su riješili jednu od najstarijih tajni na svijetu, zagonetku zašto su drevni stanovnici Uskršnjeg otoka gradili svoje monolitne višemetarske kipove u obliku ljudskih glava.

Istraživanje objavljeno u naučnom žurnalu Plos One objašnjava da su mnogi od tih višetonskih višemetarskih kamenih kipova postavljeni u blizini izvora ili nalazišta pitke vode. Drugim riječima, kipovi "Moai" po otoku u sastavu Čilea, ali udaljenom od kontinenta čak 3600 kilometara, postavljeni su kako bi služili kao putokaz do vode!

Starost ovih kipova procjenjuje se na između 400 i 1000 godina, a Europljani su ove tragove nestale drevne civilizacije otkrili u 18. stoljeću. Odgonetanje ritalne ili praktične svrhe ovih kipova zato bi moglo bitno rasvijetliti nestalu kulturu o kojoj čovječanstvo danas zna jako malo.

"Ovime se objašnjava da lokacija kipova nije tek neko uvrnuto ritualno mjesto, nego da se ritualni dio odnosi na simboličko značenje (tim ljudima), ali su kipovi također uklopljeni u život društva", kazao je za Guardian profesor Carl Lipo iz Sveučilišta Binghampton iz New Yorka, također i jedan od autora studije.

Naučnici su uočili da se mjesta na kojima su podignuti kipovi nalaze u blizini pitke vode, kao i to da postoje ozbiljne indicije da su visina i još neke karakteristike ovih kipova, direktno povezani s izdašnosti i kvalitetom vode na tom mjestu. Na Uskršnjem otoku, odnosno Rapa Nuiju, nalazi se više od 300 tih megalita, te se čini da je možda i svaki od njih podigla neka druga zajednica stanovnika otoka.

Ranije se smatralo da predstavljaju pretke tadašnjih stanovnika, kao oblik štovanja i povezanosti s praocima, ali je i u tom slučaju ostalo nejasno zašto su kipove podizali na vrlo neobičnim mjestima. Nakon ispitivanja nekoliko teza, od kojih su se sve pokazale da ne drže vodu, znanstvenici su se okrenuli uspoređivanjem položaja kipova s određenim resursima; mjestima za lov ribe, mjestima za uzgoj povrća, te izvora vode.

Ovo posljednje pokazalo se tačnim na otoku na kojem nema otvorenih vodotokova, nego samo podzemnih struja vode, koje najbliže otoku izviru u moru. "To smo uočili kada smo vidjeli da konji ponekad piju vodu iz oceana", objasnio je Lipo kako su uočili da se izvori vode ukazuju u plićaku uz obalu otoka za vrlo velikih oseka.

Na kopnu se voda ne može pronaći nikako drugačije nego poznavanjem razgranatog sustava špilja kroz koje prolaze podzemne vode koje na kraju izviru tek u moru. Otkriće morskih izvora naučnike je usmjerilo prema iscrtavanju mreže tačaka dostupnosti vode po cijelom otoku. A kad su usporedili jedno s drugim...

"Svaki put kad bismo naišli na veliku količinu pitke vode, vidjeli bismo velike kipove. Bilo je to redikulozno predvidljivo", dodao je Lipo.

Lipo je objasnio da, što se tiče veličine kipova, istraživanje predviđa i tu mogućnost da je svaki pojedini kip, ako ga je izgradila različita zajednica stanovnika otoka, bio način natjecanja. Odnosno, da su se trudili napraviti što veće i impozantnije kipove kako bi pokazali svoju snagu i zajedništvo. Na otoku nema tragova nasilja, ispada da su stanovnici opstajali bez da su se tukli, ratovali, ubijali, i to unatoč tome što na Uskršnjem otoku nema puno resursa za život.

No, natjecanje je možda ipak postojalo.

"Sve što vas privlači jedne drugima, čini vas jačima i omogućava vam da preživite", kazao je Lipo, piše Express.hr.